Stara ljubljanska elektrana za umjetnike

Gradska elektrana u središtu Ljubljane jedan je od rijetkih očuvanih primjera industrijske arhitekture u Sloveniji i uspješan primjer revitalizacije, gdje se pod istim krovom susreću stara tehnika, moderna tehnologija i umjetnost.

 

Na samu Novu godinu, 1. siječnja 1898., u srcu Ljubljane otvorena je Gradska elektrana, prva u glavnome gradu Slovenije, koji je od toga trenutka bio odjednom okupan svjetlošću usred noći. Sama zgrada od crvene opeke lijepo je izgledala i danju. Tijekom desetljeća rada, svjetlosna stanica se neprekidno širila i modernizirala. Tako je bilo sve do kraja Drugoga svjetskog rata, kad ju je zamijenila termoelektrana na ugljen, podignuta izvan gradskoga središta.

Do 1960-ih su modernizirali njezinu zastarjelu tehnologiju i od tada nadalje još uvijek proizvodi dio gradske električne energije. Zaštićena kao dio nepokretne kulturne baštine Slovenije, 1980-ih je zapela za oko nekolicini alternativnih umjetnika, koji su uočili potencijal stare industrijske artihekture i počeli puniti napuštene prostore različitim kulturnim sadržajima, uz potporu gradske uprave.

Zgrada je prvotno planirana kao prostor za umjetničke vježbe i probe, a tijekom 1990-ih tu se i odigralo nekoliko kazališnih predstava primjerenih mjestu. Godine 1998. Ministarstvo kulture počelo je s radovima na cjelovitoj obnovi, a 2004. zajedno s Gradskom općinom Ljubljana učinilo ga dostupnim za neovisnu umjetničku scenu. Nakon otvorenog poziva nevladinim organizacijama da preuzmu upravljanje prostorom, ugovor je dobio “Institut Bunker”, koji je tu do danas.

Stara elektrana sada je jedinstveno mjesto za suvremene vidove performerske umjetnosti, koje vrvi aktivnostima. Nekim trupama služi za pokuse, a tu se neprekidno odvijaju raznovrsne radionice, od onih za kulturni menadžment do onih za plesačke tehnike.

A navečer, to je prizorište modernih scenskih i multimedijskih događanja s ukupno 300 sjedala. Program je kombinacija međunarodnih susreta, festivala i gostovanja sa najzanimljivijim ostvarenjima slovenskih suvremenih umjetnika. Kako stoji u programu “Bunkera”, zajednička je nit svih događanja želja za istraživanjem i pomicanjem granica estetskog i očekivanog, te za angažmanom u lokalnom i globalnom okruženju.