Dabrovi se vraćaju u Sloveniju

Od svih vrsta europskih glodavaca koji žive na slovenskom tlu, najveći je dabar. Zapravo, bolje je reći da on tu ponovno živi, jer su se te zanimljive životinje vratile nakon dva stoljeća.

 

Dabrovi su u Sloveniji istrijebljeni u 18. stoljeću. Kao i drugdje u Europi, lovili su ih radi krzna i mesa, a izlučevine njihovih žlijezda koristile su se u kozmetičkoj industriji. Sad se dabrovi već dva desetljeća sustavno vraćaju, uglavnom vodotocima iz Hrvatske, gdje su planski naseljene obitelji bavarskih dabrova potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća, jer su i ondje bili gotovo izumrli. Najviše ih je je bilo naseljeno u Posavini i istočnoj Slavoniji u sklopu paneuropskog projekta koji i dalje služi kao iznimno uspješan model ponovnog naseljavanja vrste na njezino prijašnje područje.

U Sloveniji je glavni promotor toga projekta Natura 2000, ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije i najveća svjetska koordinirana mreža područja očuvanja prirode. Njihovi su aktivisti, recimo, oko Novog mesta u proteklih 16 godina zabilježili porast populacije dabrova sa 16 jedinki na oko 60 obitelji od kojih svaka ima 300 do 400 primjeraka. Od kraja 1998., kada su se tragovi dabrova prvi put opet pojavili na obalama Radulja, sve ih je više uz cijeli tok rijeke Krke s pritokama, uz rijeku Sotlu i pritoku Bistricu, uz Kolpu i Dobličicu, sve do Lahinje, uz Dravu, Muru i Savu uzvodno do Krškog.

Kad su se ustalili na tome području, može se očekivati da će se dabrovi dalje normalno razmnožavati, što znači i potrebu bolje edukacije stanovništva o suživotu ljudi s ovom životinjskom vrstom. Te radišne životinje, koje 24 sata na dan grade brane, znaju njima promijeniti korita manjih vodotoka, pa pomrse račune šumarima. Dabar često nije rado viđen gost ni na imanjima vlasnika poljoprivrednih kultura, jer u potrazi za hranom zna prići preblizu nasadima kukuruza i voćnjacima. Ali, on je ključna vrsta u cjelini riječnih ekosustava, koja lociranjem, obaranjem i skladištenjem viška stabala, te sprečavanjem erozije riječnih obala, povećava raznolikost staništa i očuvanje prirode.

Istaknuo je to i Andrej Hudoklin iz Instituta za prirodu prilikom predavanja za građanstvo u Prirodoslovnom muzeju Slovenije, gdje su na Međunarodni dan dabrova 7. travnja 2019. odlučili napraviti korak naprijed kako bi se ljudi bolje upoznali s njihovim ponašanjem i mjerama za sprečavanje njihova štetna djelovanja koje im ne ugrožavaju život.