Mađarski ždralovi

U mađarskoj kulturi ždral ima posebno mjesto. Naći ćete ga na gradskim i plemićkim grbovima, u narodnim nošnjama i povijesnim dokumentima… Naravno, to nipošto nije slučajno.

 

Stara je to mađarska divlja ptica, čija je slika simbol mnogih naselja. Ždral je značajan dio kulture i narodnih običaja. Recimo, nekoć je bilo nezamislivo da mladić koji drži do sebe izađe bez ždralova pera na kapi ili zataknutog u zapučak na reveru kaputa. Od 16. stoljeća otkrivaju se i zapisi o uzgoju pitomih ždralova na plemićkim dvorovima. Danas su ostali samo divlji ždralovi, koji redovito posjećuju Mađarsku, a u velikim se jatima skupljaju se u Hortobágyu ili na jezeru Fehér nedaleko od Segedina.

Inače ždralovi žive u šumovitim tršćacima oko stepa sjeverne Europe i Euroazije, uglavnom u Švedskoj, Finskoj, Estoniji i Rusiji. Zbog nestašice hrane zimi, ujesen se počnu seliti put sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Neki ostanu duže na odmorištima u srednjoj i južnoj Europi.

Močvare i ribnjaci oko Hortobágya jedno su od takvih mjesta, gdje se mjesecima zadržava čak 95% ptica koje stignu u Mađarsku. Ždral je simbol tamošnjeg nacionalnog parka, a prijave za prisustvovanje najatraktivnijem prirodnom događaju hladnoga razdoblja primaju se već od rujna.

Ove je zime arktički zrak vrlo rano preplavio srednju Europu, iznad koje se stvorilo golemo prostranstvo anticiklone. Stoga se prije dolaska hladne fronte sa sjeverozapada, u Karpatskom bazenu razvilo područje visokog tlaka, pa su ždralovi iz sjeveroistočnog dijela Europe stigle u Hortobágy prije stvarnog zahlađenja. Tako su dobili na vremenu i uspjeli prevladati udaljenost s manje utrošene energije, iskoristivši potisak vjetrova.

Sukladno tome, tijekom tzv. sinkronog brojanja, koje na tjednoj bazi provodi Služba za zaštitu prirode nacionalnag parka, promatrači su zabilježili skok broja jedinki. Samo na središnjem području plitkih voda izbrojali su ih više od 95 tisuća. Promatrači ptica najviše vole kad deseci tisuća ždralova polete u sumrak. To je svakako nezaboravno iskustvo i jedan od najljepših prirodnih događaja na svijetu, pa ga željno iščekuju i fotografi, jer tada nastaju slike nalik tradicionalnim japanskim crtežima na svili.