Arheološka senzacija u Neretvi

 

Prvo plovilo kojim se čovjek u prapovijesti otisnuo niz rijeku, a potom i po moru, bilo je izdubljeno deblo. Najprije je veslao grabeći rukama, a kasnije se počeo služiti drvenim lopaticama i pljosnatim motkama, obično stojeći, jer su debla koja je odabirao za tu uporabu bila vrlo široka. Poznato je u mnogim svjetskim tradicijskim kulturama, a grčko ime mu je monoksil (mono – jedan, xýlon – drvo).

Ono ima i svoju hrvatsku inačicu ladva, koja ukazuje da su čamci iz jednoga komada drva odavno poznati na tlu uz Jadransko more. Zapravo, postoje takvi dokazi o plovidbi gornjom Savom i Dravom, u Hrvatskome primorju i na Kvarnerskim otocima još u neolitiku. U Dubrovniku i Kotoru bile su poznate srednjovjekovne južnodalmatinske ladve.

Obično su bile duge oko 4 m i mogle primiti najviše dvije osobe, zbog prilične nestabilnosti na vodenoj površini. Sada se jedan divovski primjerak ukazao u Neretvi, negdje između Komina i Ploča: dug 8,5 m i širok 85 cm. Izvorna dužina možda mu je bila i veća, što bi ga činilo jednim od najsačuvanijih monoksila u svijetu, no to će utvrditi međunarodni stručnjaci.