Kočevski bjelorepi orlovi štekavci

 

Orao štekavac, ili bjelorepi orao, jedna je od najvećih ptica grabljivica što žive na području Slovenije. Zaštićena je vrsta otkako su ga sve rjeđe nalazili na njegovim prirodnim staništima u najvišim dijelovima planinskoga gorja. Danas se na području Kočevskog sustavno prati dvadesetak ptica. Ornitolozi ondje rade u tijesnoj suradnji sa šumarskim stručnjacima, kako bi mogli pratiti njihov broj i razvoj iz najveće moguće blizine, ne narušavajući im neophodan mir u prirodnome skladu.

Zanimljivo je da je staro slovensko ime za ovu vrstu “ribnjak”, što ukazuje na glavno stanište gdje nalazi hranu: uglavnom lovi ribu koju može uočiti u gornjim slojevima vode, ali se  jednako rado hrani lisicama, kunićima, srndaćima, dok za zimske nestašice pojede i kakvu strvinu.  Odrasle ptice imaju karakterističan klinasti bijeli rep, svjetliju glavu s velikim žućkastim kljunom i smeđe perje, koje je kod mladunaca dosta tamnije, gotovo crno.

Ženke su nešto krupnije od mužjaka. Štekavci redovito žive u parovima i posebno su osjetljivi tijekom proljetne sezone parenja, kada traže samotna mjesta za polaganje jaja. Ženka u ožujku snese jedno do tri jajeta, a mladi iz gnijezda počnu letjeti u prvoj polovici lipnja. Kad narastu, tijelo im je dugo do nekih devedesetak centimetara, a raspon raširenih krila 220 do 250 cm.