Spaeth, otac njemačke industrijske arhitekture

Osnivanjem prve tvornice strojeva u Nürnbergu 1835., franački industrijski pionir Johann Wilhelm Spaeth obilježio je povijest bavarske industrije 19. stoljeća.

 

Još postojano stoje njegove “građevine”: mostovi, brane, dizalice, čelične i željezne konstrukcije. A da se ništa od njegova nasljeđa ne zaboravi, pobrinuli su se pra-pra-praunuka Uta-Elisabeth Trott i njezin muž Klaus-Rüdiger Trott. Oni su proučili mnoge Spaethove knjige i organizirali zanimljive izložbe u suradnji s uglednim muzejima. Doma čuvaju golemu prijepisku i nebrojene druge dokumente koji svjedoče o svestranom umu i predanom radu genijalnoga izumitelja.

Tko je uopće bio taj izumitelj? Radišni i inventivni mlinarov sin nije tek tako postao voditelj međunarodno poznate strojarske tvrtke. Posebni strojevi koje je dizajnirao, poput bagera za kopanje kanala i lučkih dizalica, te projekti od sklapanja prve lokomotive, do kupole glavnoga gradskog kolodvora, bili su zalog da je poduzeće poznato kao “Tvornica strojeva, ljevaonica željeza i institut za izgradnju mostova Johann Wilhelm Spaeth” ostavilo tragove do danas.

“Majstor mlinar”, kako su ga zvali, krenuo je u osnivanje prve tvornice strojeva u Bavarskoj još 1821. Svi strojevi koji su se ondje proizvodili bili su plod njegovih ideja i nacrta, a odlikovala ih je inventivnost i vrhunska kvaliteta. Nakon njegove smrti, potomci su vodili tvrtku u nirnberškom okrugu Dutzendteich do 1969. godine s više ili manje sreće, dok se nije nakon više od 150 godina postojanja polako ugasila.

 

No, osim trajnih industrijskih spomenika širom Njemačke, potomcima je ostala u nasljeđe i značajna zbirka umjetnina. Djela što ih je obitelj industrijalca i kolekcionara tijekom godina prikupila predstavljaju primjer ukusa i načina života bogate građanske obitelji iz 19. stoljeća. Svjedoče tomu i portretne slike koje zorno ilustriraju obiteljsku povijest, usko povezanu s poviješću tvrtke.