Novo lice segedinske bazilike

Ponos grada Segedina, jedna od najvećih mađarskih bazilika, izgrađena je po zavjetu gradskih otaca nakon velike poplave 1879. Nije se mijenjala od posvećenja 1930., a sad je temeljito obnovljena i dobila nove svjetovne sadržaje.

 

Smješten na ušću rijeke Moriš u Tisu, Szeged (Segedin) je treći najveći grad u zemlji. Njegova je važnost pogotovo porasla nakon što je golemim zalaganjem gradskih otaca i svih stanovnika doživio preporod poslije pravog potopa koji ga je gotovo uništio 1879. godine.

Danas on plijeni poglavito kulturnim i sportskim programima, ali i sustavnim održavanjem spomenika koji tvore prepoznatljivo lice grada. Središnja je četvrt oko nekadašnjeg, davno srušenog, kraljevskog dvorca. No, ostale su najljepše povijesne palače Katedralnoga trga.

Natkriveno šetalište pod njihovim lukovima primjer je grandioznih djela mađarske arhitekture 20. stoljeća. Zovu ga mađarskim Panteonom s više od stotinu umjetničkih djela, posebno poprsja zaslužnih osoba od osnutka grada. Oblikom i veličinom nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, taj se golemi prostor najbolje može sagledati s kupole Katedrale Gospe od Mađara, koja je također nalik onoj Bazilike Svetog Petra u Vatikanu.

Izgrađena ne od bronce, već od mramora, tolika je da pod nju stane i do pet tisuća ljudi, pred kojima se u zlatnom sjaju uzdiže najveća freska – Djevica Marija s gradom na dlanu, u narodnoj nošnji i segedskim papučama. Crkva, pak, nije prekrivena mramorom, nego crvenom opekom, pa svježinom boje, ništa manje nego divovskim razmjerima, odskače od ostalih zgrada trga.

Netaknuta desetljećima, crkva je sad od 2015. na putu sveobuhvatne rekonstrukcije, koja bi trebala potrajati do 2030., kako bi se u njoj osvježilo sve do najsitnije pojedinosti: pjeskarenje svih vanjskih zidova i zaštita od ptica, obnova vitraja, oltara i pokrajnjih stubišta s dizalima, novi podovi u liturgijskom prostoru…

Ta je investicija pokrenuta s budžetom od 1,2 milijarde dolara. Najveće promjene već se mogu vidjeti u kripti, koja je pretvorena u interaktivni turističko-informativni centar. Uz traženje informacija dodirom fiksnih računalnih zaslona, posjetitelji se mogu koristiti i aplikacijama na svojim pametnim telefonima.

“Centar za posjetitelje dužan je omogućiti uporabu svih oblika informiranja: počevši od tradicionalnih tiskanih brošura, sve do suvremene tehnologije na svim razinama kojom, na sreću, raspolažemo u ovoj zavjetnoj crkvi”, smatra župnik LAJOS KONDÉ.