Spašavanje životinja koje žive u prisilnom suživotu s čovjekom važna je misija. Dokazuje to i nemila statistika o ugrožavanju životinjskog i biljnog svijeta na skijalištima oko jezera Spitzing.
11:55 / 30.01.2023.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 30. siječnja 2023., prije 242 dana
Autor: DM/ADJ
Spašavanje životinja koje žive u prisilnom suživotu s čovjekom važna je misija. Dokazuje to i nemila statistika o ugrožavanju životinjskog i biljnog svijeta na skijalištima oko jezera Spitzing.
Spitzingsee jedno je od najvećih planinskih jezera u Bavarskoj. Smješteno je u Mangfallskom gorju na oko pet kilometara južno od jezera Schliersee na nadmorskoj visini od 1084 m, a najbliži mu je grad Spitzingsattel na rubu istoimene općine. To je turistički gradić s oko tek dvjestotinjak stanovnika, koji se sastoji uglavnom od hotela, restorana i slikovitih domaćih gostionica. Goste ovamo privlači prirodni rezervat, zbog kojega je obala jezera ostala gotovo neuređena.
Spitzingsee jedno je od najvećih planinskih jezera u Bavarskoj. Smješteno je u Mangfallskom gorju na oko pet kilometara južno od jezera Schliersee na nadmorskoj visini od 1084 m, a najbliži mu je grad Spitzingsattel na rubu istoimene općine. To je turistički gradić s oko tek dvjestotinjak stanovnika, koji se sastoji uglavnom od hotela, restorana i slikovitih domaćih gostionica. Goste ovamo privlači prirodni rezervat, zbog kojega je obala jezera ostala gotovo neuređena.
Oko nje cijelim putem vodi kružna staza, duga nekih 3 km, a odatle se odvajaju pješački i biciklistički puteljci ka impresivnim alpskim krajolicima, posutim ovdje-ondje drvenim kolibama: Jägerkamp na 1746 m, Croda Rossa na 1884 m ili Taubensteinbahn s planinskom postajom iz koje kreću mnogi planinarski izleti. Zimi je vrlo popularno skijališno područje oko Spitzingseea. Jezero je obično potpuno zaleđeno, pa se na njemu može i klizati.
I tu počinju užici za posjetitelje, ali problemi za zaštitare prirode. Naime, to je stanište nekoliko životinja s bavarskog popisa ugroženih vrsta. Među njima su proteklih desetljeća najviše stradali tetrijebi ruševci – ne zato što bi ih netko lovio ili napadao, već samim time što im je skijalište promijenilo stoljetna prebivališta, pa se teško snalaze u novonastalim uvjetima.
Stoga je od pretprošlog prosinca na nekim područjima gorja, i to upravo onima koja su najomiljenija izetnicima iz Münchena, zabranjen pristup. Dotadašnja neobvezna primjena pravila vladanja u zaštićenom prirodnom rezervatu, nažalost, nije donijela željeni uspjeh. A radi se o zaštiti divljih životinja koje upravo zimi trebaju mir. Pratimo čuvare pri njihovu poslu dok planinarima pokazuju pravi put dovoljno daleko od utočištâ divljih životinja, moleći ih za razumijevanje, ali i izričući kazne ako je potrebno.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora