Cukrarna, galerija u tvornici

Ljubljanska Galerija Cukrarna – nekad tvornica šećera – danas je jedan od najcjenjenijih izložbenih prostora u Sloveniji. Desetljećima je propadala, a onda se rodila ideja: zgradu potpuno isprazniti i prenamijeniti u istom volumenu. 

Godine 2021. stara Cukrarna postala je Galerija Cukrarna. Time je Ljubljana dobila najveći izložbeni prostor u gradu, pogodan za velike i zahtjevne izložbe, te prostor za događanja s područja kulture, umjetnosti i obrazovanja. Zadaća je toga višenamjenskog umjetničkog centra osigurati što veću dostupnost kulture svim građanima, lakšu promociju kulturne produkcije i realizaciju drugih velikih projekata od javnog interesa. Radovi su trajali tri godine, a u projekt je uloženo gotovo 11 tisuća eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i oko dvije i pol tisuće eura domaćeg novca.

Izgrađena usred grada 1828. na obali rijeke Ljubljanice, ta je veličanstvena zgrada plijenila poglede od prvog dana. Rafinerija šećera bila je ponos industrijskog života slovenske prijestolnice. Građani su je prozvali Cukrarna i taj se simpatični nadimak zadržao. No elegantno zdanje s prvim tvorničkim dimnjakom u zemlji, višim od crkvenih zvonika, gdje je pušten u pogon i prvi slovenski parni stroj 1835., imalo je samo tri desetljeća tvorničkog rada iza sebe, kad je došlo do velikog požara. 

Neko su se vrijeme u napuštenim prostorima sklanjali siromašni bez krova nad glavom. Potom su ondje boravili vojnici, pa oni kojima je potres 1895. srušio domove. Među najpoznatijim stanovnicima u povijesti Cukrarne koji su tu našli privremeno mjesto za život bili su pjesnici Dragotin Kette, Josip Murn, Oton Župančič, njihov prijatelj prozaist Ivan Cankar i drugi umjetnici. Iako su u djelima slovenske moderne ostala izvrsna svjedočanstva o tome mjestu, ono je propadalo, da bi osamdesetih godina prošloga stoljeća postalo pravo gradsko ruglo.

Napokon je 2008. gradska uprava otkupila od starog vlasnika zgradu i zemljište i, deset godina kasnije, počela je njezina pretvorba iz građevinskog ružnog pačeta u pravog labuda suvremene arhitekture. Uočljiva izdaleka zbog jedinstvene nadstrešnice s 366 prozora, unutra je splet širokih dvorana, spojenih u obliku velike bijele kocke. Dograđena je i podrumska etaža ispod razine korita rijeke, a golema slastičarna je obnovljena po svim pravilima industrijskih spomenika. Tako se slobodno može reći da svaki od 5679 četvornih metara Cukrarne odgovara načelu funkcionalnosti vrhunskog izložbenog prostora.