Vulkanski krater Haláp

O mađarskom Balatonu mnogo se zna. Ali ima jedna legenda koja se ne spominje tako često, a dobro ju je čuti prije uživanja u panoramskom pogledu na dolinu. 

Da biste prošetali kraterom ugaslog vulkana, ne morate putovati dalje od Mađarske. Balatonsko gorje bogato je vulkanskim brdima. Jedno među njima dobilo je ime Haláp, po kćeri posljednjeg diva Balatona, o čijoj se tragičnoj sudbini pletu legende. Danas je to geopark, vjerojatno najveća mađarska turistička atrakcija, gdje možete razgledati unutrašnjost vulkana i otići na izlet u njegov krater. U njemu je sve do 1990-ih bio rudnik bazalta, a prije nekoliko godina izgrađena je poučna staza. Udaljeno samo dvadesetak minuta vožnje od jezera Balatona, to je omiljeno mjesto lokalnih planinara. 

I to nije slučajno: geološke formacije bazaltnih stožaca nečujno pričaju priču o vulkanskoj prošlosti ovog područja i tajnama razdoblja Panonskog mora. Gledajući danas planinu Haláp, koja je ostala bez svog bazaltnog vrha, vrlo je teško zamisliti da je prije stotinjak godina ona bila kvrgava, prostrana ploča kakve su i dalje Badacsony, Somló, Gulács ili Tóti. No rudarstvo je potpuno promijenilo njezinu sliku. To se najbolje može sagledati u panoramskom pogledu s okolnih visina. 

Mala okna Halápa mogu se pratiti unatrag sve do rimskog doba, ali konkretni podaci o iskopavanju bazalta dostupni su s početka 20. stoljeća. Zna se da je između 1910. i 1990. iz Halápa, koji je izvorno bio visok 358 m, iskopano više od 10 milijuna tona kamena. Tako je čak 70 metara uklonjeno s vrha planine u tri terase, s kojih se silazilo u sedam rudarskih jama. Zatvaranje rudnika krajem 80-ih godina prošloga stoljeća pravdano je pokušajem očuvanja prirode i sve manjom potražnjom za sirovinom koja je služila ponajviše klesanju kamena za popločavanje.

U bivšem rudokopu još uvijek su uočljive instruktivne geološke formacije i nizovi slojeva tla, pa Haláp odnedavno ima ozbiljnu znanstvenu i obrazovnu namjenu. Rekreativci, kojima nije do učenja, već do zabavnih izleta, pred sobom imaju približno tri kilometra dugu prirodnu stazu s deset postaja. Tu mogu pratiti biljni i životinjski svijet, uživati u parku kamenih skulptura nalik na Stonehenge i, nakon završnice po strmim stubama, za napor biti nagrađeni prekrasnom panoramom.