17:21 / 16.10.2023.

Autor: DM/ADJ

Stoljeće Knafelčeve gorske markacije

Markiranje planinskih staza

Markiranje planinskih staza

Foto: ADJ / TVSLO

Bijela točka s crvenim prstenom već je punih sto godina simbol slovenskoga planinarstva i jedinstven način označavanja uređenih gorskih staza.

Znamenitu markaciju Alojza Knafelca Slovenija je uvela u uporabu u proljeće 1922. godine kako bi se postiglo jednoobrazo označavanje planinarskih putova. Odmah su je prihvatile i ostalje zemlje koje povezuje Dinarsko gorje. Primjerice, do kraja iste godine takvim je oznakama obilježen put prema Bijelim stijenama u Velikoj Kapeli. U Sloveniji i Hrvatskoj one su ostale trajno prihvaćene kao prepoznatljivi šumski smjerokazi.

Put do Triglava

Put do Triglava

Foto: ADJ / TVSLO

Taj jednostavni, likovno pročišćeni i zaokruženi znak uveo je prije svih slovenski turistički klub "Skala", a Knafelčeve "Upute za markiranje putova" (Navodila za jednotno markiranje potov) objavljene su u srpanjskom broju "Planinskog vestnika" 1922., te 1924. u obliku samostalne publikacije. No počeci markiranja u Sloveniji datiraju još od kraja 18. stoljeća i povezani su s prvom uređenom planinarskom stazom prema Triglavu.

Alojz Knafelc

Alojz Knafelc

Foto: ADJ / TVSLO

Zanimljivo je da oni koji postavljaju te znakove moraju prethodno proći posebnu obuku. Mjesto za markaciju treba brižljivo odabrati, oko njega očistiti teren i orezati grane drveća kako bi ona bila što vidljivija, te joj se redovito vraćati, provjeravati, obnavljati boju i održavati okoliš. Markacijski instruktor Boštjan Gotnar objašnjava: "Polazišna markacija mora biti tamo gdje staza počinje. Postavljamo je neposredno iza raskrižja, a malo iza toga još jednu, kao potvrdu staze – dakle, najbliže moguće drvo približno je 10 do 20 metara dalje".

Slovenija za planinare

Slovenija za planinare

Foto: ADJ / TVSLO

U svijetu se koriste različiti sustavi planinskih putokaza: križevi, stupovi, naslagano kamenje, strelice, zastavice, rezbarije... Kad je riječ o risanju, u Europskim zemljama tu je obično bijela traka između dvije crvene. U SAD-u i Kanadi oznake su jednobojne – bijele, crvene, plave ili žute. U Južnoj Africi ostavljaju žute otiske stopala na drveće i stijene. Kako god bilo, bitno je da te markacije putnicima pružaju osjećaj sigurnosti, a prije svega jamstvo da su na pravom i održavanom planinskome putu. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!