Rijeka Lech teče od Austrije, kroz Tirol, i u južnoj se Bavarskoj ulijeva u Dunav. Stručnjaci trenutačno kopaju više od sto dubokih jama radi uzimanja uzoraka tla. Sve su to pripreme za povratak rijeke prirodi.
16:05 / 12.03.2023.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 12. ožujka 2023., prije 204 dana
Autor: DM/ADJ
Rijeka Lech teče od Austrije, kroz Tirol, i u južnoj se Bavarskoj ulijeva u Dunav. Stručnjaci trenutačno kopaju više od sto dubokih jama radi uzimanja uzoraka tla. Sve su to pripreme za povratak rijeke prirodi.
Duga 260 km od izvora u austrijskoj pokrajini Voralberg do ušća u Dunav, bila je to široko razgranata rijeka s naplavnim nizinama i rukavcima. A tada su došli ljudi i opteretili je mnogim branama, ne bi li je ukrotili. To je loše za biljni i životinjski svijet. Sad joj žele vratiti njezinu divlju prirodu, a istodobno zadržati vodenu masu pod nadzorom, kako bi se otklonila opasnost od poplava. Zato je vlada Savezne pokrajine Bavarske pokrenula projekt renaturacije Lecha. Vrijedan je šezdeset milijuna eura, a obuhvaća dionicu od gotovo deset kilometara južno od Augsburga.
Priča o branama na Lechu stara je koliko i okolna naselja, oduvijek ovisna o živosti toga vodotoka, koji za plime mjestimice gotovo potpuno ispuni dolinu, a uvijek hirovito premješta velike naslage šljunka, između kojih se stvara cijela mreža rukavaca u bojama od tirkizne do sivo-smeđe. Zato su tijekom cijelog prošlog stoljeća nastojali rijeku regulirati učvršćivanjem obala i gradnjom poprečnih stepenica u njezinu koritu. Zato i današnji "Licca Liber" projekt.
Tako je bilo sve dok tirolski inženjer Hermann Zottl, sredinom 80-ih godina prošloga stoljeća, nije pokazao kako se Dunav u Beču svake godine produbljuje po nekoliko centimetara godišnje, i to upravo zbog postojećih elektrana uzvodno, koje su zadržavale šljunak i naplavine. Suprotno uvriježenom mišljenju građevinara u to vrijeme, zauzeo je stav da se produbljivanje može zaustaviti drugim sredstvima osim izgradnjom novih elektrana.
To je promijenilo optiku prema cijelom dunavskom slivu, pa su se počela tražiti drugačija rješenja. Tako se sad i obale Lecha smekšavaju, umjesto da se rijeka dalje pregrađuje. Odvodnja se preusmjerava na podzemne vode, čija se razina tijekom poplava često i smanjivala, pa bi to trebalo stabilizirati budućnost opskrbe pitkom vodom. Gdje je potrebno, postavit će se sigurnosni uređaji za zaštitu naselja, skriveni ispod šljunka. Višak betona zamijenit će gotovo prirodne obale i Lech će opet biti biotopski most između alpskih dolina.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora