16:05 / 12.03.2023.

Autor: DM/ADJ

Renaturacija rijeke Lech

Projekt "Licca Liber"

Projekt "Licca Liber"

Foto: ADJ / BR

Rijeka Lech teče od Austrije, kroz Tirol, i u južnoj se Bavarskoj ulijeva u Dunav. Stručnjaci trenutačno kopaju više od sto dubokih jama radi uzimanja uzoraka tla. Sve su to pripreme za povratak rijeke prirodi. 

Duga 260 km od izvora u austrijskoj pokrajini Voralberg do ušća u Dunav, bila je to široko razgranata rijeka s naplavnim nizinama i rukavcima. A tada su došli ljudi i opteretili je mnogim branama, ne bi li je ukrotili. To je loše za biljni i životinjski svijet. Sad joj žele vratiti njezinu divlju prirodu, a istodobno zadržati vodenu masu pod nadzorom, kako bi se otklonila opasnost od poplava. Zato je vlada Savezne pokrajine Bavarske pokrenula projekt renaturacije Lecha. Vrijedan je šezdeset milijuna eura, a obuhvaća dionicu od gotovo deset kilometara južno od Augsburga.

Projekt "Licca Liber"

Projekt "Licca Liber"

Foto: ADJ / BR

Priča o branama na Lechu stara je koliko i okolna naselja, oduvijek ovisna o živosti toga vodotoka, koji za plime mjestimice gotovo potpuno ispuni dolinu, a uvijek hirovito premješta velike naslage šljunka, između kojih se stvara cijela mreža rukavaca u bojama od tirkizne do sivo-smeđe. Zato su tijekom cijelog prošlog stoljeća nastojali rijeku regulirati učvršćivanjem obala i gradnjom poprečnih stepenica u njezinu koritu. Zato i današnji "Licca Liber" projekt.

Projekt "Licca Liber"

Projekt "Licca Liber"

Foto: ADJ / BR

Tako je bilo sve dok tirolski inženjer Hermann Zottl, sredinom 80-ih godina prošloga stoljeća, nije pokazao kako se Dunav u Beču svake godine produbljuje po nekoliko centimetara godišnje, i to upravo zbog postojećih elektrana uzvodno, koje su zadržavale šljunak i naplavine. Suprotno uvriježenom mišljenju građevinara u to vrijeme, zauzeo je stav da se produbljivanje može zaustaviti drugim sredstvima osim izgradnjom novih elektrana.

Projekt "Licca Liber"

Projekt "Licca Liber"

Foto: ADJ / BR

To je promijenilo optiku prema cijelom dunavskom slivu, pa su se počela tražiti drugačija rješenja. Tako se sad i obale Lecha smekšavaju, umjesto da se rijeka dalje pregrađuje. Odvodnja se preusmjerava na podzemne vode, čija se razina tijekom poplava često i smanjivala, pa bi to trebalo stabilizirati budućnost opskrbe pitkom vodom. Gdje je potrebno, postavit će se sigurnosni uređaji za zaštitu naselja, skriveni ispod šljunka. Višak betona zamijenit će gotovo prirodne obale i Lech će opet biti biotopski most između alpskih dolina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!