Križevniška, najljepša ulica

"Nije li, usred svega oko nas, Križevniška poput nekog otočića? Oslobođeni teritorij gdje vladaju ljepota i umjetnost", rekao je slovenski glumac i redatelj Robert Waltl, inicijator događaja kojima se slavi, prema mišljenju mnogih, najljepša ulica u Ljubljan

Jedna od najstarijih ulica u srcu grada postala je nova kulturna četvrt između Gradskog muzeja i nasipa Breg na rijeci Ljubljanici. Bilo je to 2011. godine, u sklopu projekta ambijentalno-urbane intervencije, što su je osmislili Robert Waltl i Denis Petrovčič zajedno s ostalim stanovnicima Križevniške. Općinske vlasti priskočile su u pomoć početnim fondovima za kupnju i najam urbane opreme i instalacija, dok su umjetnici koji stvaraju u ovom dijelu grada pridonijeli prigodnom programu. 

Posebna atmosfera u toj prelijepoj urbanoj oazi do danas nije splasnula, naprotiv. Ulicu obogaćuje zelenilo na svakom koraku. Krase je bijele klupe s natpisima poznatih Slovenaca koji su na bilo koji način vezani uz nju. Na svakom koraku su postavljene male umjetničke instalacije. Tu je i knjižica na slovenskom i engleskom jeziku s kratkom poviješću ulice i znamenitih ljudi koji su tu živjeli od postanka grada. Tako je pjesniku Tomažu Šalamunu prilikom predstavljanja projekta bio posvećen performans "Ja, po kome se Ljubljana zove" u režiji hrvatskog redatelja Ivice Buljana. 

Slijedila su čitanja poezije i proze, manji koncerti, kreativne radionice i prezentacije "Mini Ljeta" i "Festivala pisma". Takve se ljetne priredbe na otvorenom održavaju redovito sve do danas. A događaji poput ljubljanskoga Srednjovjekovnog sajma udružuju sve kulturne i znanstvene ustanove koje djeluju na području nadomak Križevniške, uključujući Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti (SAZU) i Gradski muzej. 

Prema povijesnim dokumentima, ulica se nekad zvala Ribiška. Potkraj 12. stoljeća u njoj su imali uporište vitezovi templari i plemićka obitelj Spanheim, koja je osnovala samostansku kuću s bolnicom i školom za siromašnu djecu. Neko su vrijeme tu stanovali pjesnik Srečko Kosovel, dramaturg Matej Bor i redatelj Ciril Debevec. A danas u Križevniškoj žive intelektualci i umjetnici poput skladatelja Urbana Kodera i Alda Kumara.