Krajobrazni ideal Castelfeder

Brežuljak usred voćnih plantaža južno od Bolzana oduvijek je bio, i do današnjih dana ostao, prirodno oporavilište. Zna se reći kako je Castelfeder pravi raj za ljude i koze.

Taj je brdski kraj naseljen od pamtivijeka. I danas se otkrivaju tragovi željeznoga doba i rimske zidine u toj oazi čistog zraka, kamo rado navraćaju ljubitelji prirode, bolje upoznati s tim dijelom Južnog Tirola. Znaju oni također da za vrletne proplanke i pašnjake nisu odgovorni specijalizirani krajobrazni vrtlari, već ih održavaju domaće životinje – ovce, koze i krave. Nezamjenjivi su ti čuvari krajolika, bez kojih bi uglavnom nestao taj poseban sklad talijanskoga sjevera.

Čine ga turistička naselja Auer, Montan, Neumarkt i Salurn, koja leže južno od Bozena, okružena voćnjacima i vinogradima. Ovdje uspijeva grožđe za divna vina, posebno crni pinot, a zriju i hrskave jabuke. Nije daleko jezero Caldaro, a nadomak su i Dolomiti, koji su pod zaštitom UNESCO-a. To područje, što se proteže niz rijeku Adige do Tramina i Salorna, Talijani zovu Bassa Atesina, a Nijemci Unterland. Brdo Castelfeder srce je cijeloga kraja – ono se izdiže između sela Egna, Ora i Montagna i povezuje ih. 

Pomalo mistično mjesto s veličanstvenom panoramom danas je zaštićeni biotop. Porfirne stijene poravnali su ledenjaci i prekrila tipična stepska vegetacija s dosta niskog grmlja oko stoljetnih hrastova. Mnoge to podsjeća na grčki mediteranski ugođaj. Ali ima tu nešto više: utjecaj stare grčke kulture doista je ostavio vidljive tragove, a grčki slikari, privučeni putovanjima na sjever tijekom razdoblja romantizma, svoj su doživljaj krstili imenom "Tirolske Arkadije". 

Stari temelji zidova ukazuju na kasnoantičku utvrdu i prapovijesno naselje. Samo ime Castelfeder dolazi od talijanske riječi za dvorac – castello. Potječe svakako iz doba kad je ovo bio dio Bizantskoga Carstva nakon što se u 5. stoljeću n. e. raspalo Zapadno Rimsko Carstvo, a utvrda je podignuta na brdu radi obrane od barbarskih provala. Još su očuvani dijelovi obrambenog bedema i kapele Sv. Barbare iz 6. stoljeća. Posebnu zanimljivost čini glatki strmi usjek u mekom kamenu, koji je vjerojatno bio središte drevnog kulta plodnosti, te se i sad smatra kako kliznuti niz taj prirodni tobogan može pridonijeti začeću.