15:23 / 09.07.2022.

Autor: DM/ADJ

Neizvorne vrste u šumama

Neizvorne vrste

Neizvorne vrste

Foto: ADJ / TVSLO

Više od pola Slovenije pokriva šuma, ekosustav s gotovo tisuću biljnih i dvjesto životinjskih vrsta. No u posljednje vrijeme stižu i one koje tamo ne pripadaju. Što poduzeti?

Iza lijepih imena kriju se neželjeni gosti. Recimo vinobojka je američka vrsta korova, cvijet žljezdasti nedirak ili lijepi dečko je himalajska balzaminovka, japanska malina je posve jasno odakle stiže, ali je neprihvatljiva samim time što je japanska, dok bambus poznajemo kao egzotičnu sobnu biljku, kojoj nikako nije mjesto u europskim šumama. A ipak je tu. Kad se biljkama doda još nekolicina životinja iz drugih podneblja, šumski ekosustav ima dugoročan problem. 

Neizvorne vrste

Neizvorne vrste

Foto: ADJ / TVSLO

Upravo su to uočili slovenski biolozi i istraživači: tijekom nekoliko posljednjih godina utvrdili su zabrinjavajući broj neizvornih biljnih i životinjskih vrsta zbog kojih se gubi potrebna ravnoteža uhodanog ekosustava. Zato su Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Zavod za šume Slovenije i Zavod Symbiosis krenuli u akciju: priredili su projekt kojim će se smanjiti negativni utjecaji invazivnih neizvornih vrsta na biotsku raznolikost domaćih šumskih staništa. Riječ je o projektu LIFE Artemis, koji je intenzivno provođen do kraja 2020. godine.

Neizvorne vrste

Neizvorne vrste

Foto: ADJ / TVSLO

Konkretnim koracima prethodila su otprije stečena znanja o nekim vrstama koje se namjerno uvode radi ekonomske koristi, znanstvenih pokusa ili iz uzgajivačke radoznalosti, te svijest da se neke vrste šire nehotice kad ih čovjek donese u obliku sjemena prilikom putovanja ili transporta proizvoda i sirovina iz jednog dijela svijeta u drugi. Poznato je da su u drugoj polovici 19. stoljeća ponajviše Englezi, ali također Francuzi, Nijemci i Austrijanci pošumljavanje problematičnih predjela pojačavali uvezenim otpornijim vrstama, koje su često davale i kvalitetnije drvo. Među njima su grčka i kavkaska jéla, američki crveni hrast, kanadska topola, japanski ariš... 

Neizvorne vrste

Neizvorne vrste

Foto: ADJ / TVSLO

Te alohtone vrste drveća same po sebi ne predstavljaju opasnost ako ih se pomno prati i njima dobro gospodari. No teško je kontrolirati neizvorne trave, gljive i korove, a pogotovo kukce i male sisavce, koji se šire gdje god osjete obilje hrane i manjak prirodnih neprijatelja. Njih će se svakako naći na Popisu upozorenja o potencijalno invazivnim stranim vrstama za šume u Sloveniji. A konkretnu zaštitu autohtonih vrsta osiguravaju terenski projekti, kakav je upravo LIFE Artemis.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!