11:38 / 11.10.2022.

Autor: DM/ADJ

Prleki iz Jeruzalema

Prlekija

Prlekija

Foto: ADJ / TVSLO

Prlekija se nalazi na sjeveroistoku Slovenije, između rijeka Drave i Mure – to je slikovito područje između brdovitih Slovenskih Gorica i pomurske ravnice. 

Pokrajina je to puna prelijepih suprotnosti i gostoljubivih stanovnika. Oni su nadaleko poznati po samosvojnom prleškom govoru, povezanosti sa zavičajnim domom i tradicijom. Ali im se mora priznati i da većinom imaju i jasnu viziju budućnosti. Što je to što izdvaja Prlekiju iz drugih slovenskih regija, od kojih se svaka može pohvaliti nečim jedinstvenim i neponovljivim? 

Prlekija

Prlekija

Foto: ADJ / TVSLO

Ponajprije, tu je Jeruzalem – mjesto koje ime jednako onome jednog od najslavnijih biblijskih gradova duguje najvjerojatnije vitezovima templarima. Oni su ovuda prolazili na putu za Istok, idući u križarske ratove, a oni koji bi preživjeli opet se zaustavljali kako bi predahnuli na povratku kući u kraljevstva srednjovjekovne Europe. Možda im se posebno sviđalo što je to vinorodna pokrajina, koju su još od rimskog doba zvali nebeskim krajem. 

Prlekija

Prlekija

Foto: ADJ / TVSLO

Danas je to slikovito seoce, organizirano oko Marijine crkve na vrhu brijega usred prostranih Ljutomersko-Ormoških gorica. Odatle se pruža pogled na terasaste obronke "slovenske Toskane", gdje se uzgaja sve zeleno – od loze do salate. Domaći znaju reći: iz Prlekije uvijek gledaš u daljinu. Ali pogled je jedno, a zemlja drugo! Dovitljivi težaci, svjesni svojih korijena i skloni šali, proglasili su se državljanima posebne zemlje, koja ima prijateljske odnose sa susjedima, ali tiska vlastite putovnice i izdaje osobne karte.

Prlekija

Prlekija

Foto: ADJ / TVSLO

Jedna od glavnih znamenitosti zemlje Prlekije je Park prirode sa šest ribnjaka na oko tisuću i pol hektara oko zaseoka Podgradja. Tu je i zaštićeni prirodni rezervat nizinskih šuma hrasta i graba, nazvan Babji ložič (bakino ognjište). Gosti željni senzacija svakako će svratiti u Hermance – ondje je najveći klopotec na svijetu, potvrđen čak i u Guinnessovoj knjizi rekorda. Zidar Stanko Habjanič izradio je taj drveni vjetrokaz, golemu čegrtušu s krilima promjera od gotovo 21 m, tešku gotovo tonu. 


A svatko će se, nakon vinske, sportske ili kulturološke ture, svakako rado okrijepiti dosezima domaće kuhinje, kao što su prleška tünka – svinjetina potopljena tj. potünkana u masti, ili slasna gibanica – koja može biti sa sirom, vrhnjem, putrom, medom, orasima, makom, jabukama, repom, zeljem ili bučom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!