12:04 / 11.10.2022.

Autor: DM/ADJ

Berba panonskog kikirikija

Panonski kiririki

Panonski kiririki

Foto: ADJ / MTVA

Kad jesen stiže, počinje berba kikirikija – u Južnoj Americi, odakle ta hranjiva biljka vuče podrijetlo, ali i drugdje u svijetu gdje se danas uzgaja. Tako je i u Panoniji.

Kad se spomene kikiriki, vjerojatno pomislite na junake holivudskih filmova i serija, koji se obilato hrane sendvičima s putrom od kiririkija ili ga grickaju uz piće u gradskim kafićima. Da, kikiriki najvjerojatnije potječe iz Južne Amerike. Po Novom svijetu su ga proširili španjolski istraživači poslije Kolumba, a potom se trgovačkim putovima proširio do Azije i Afrike. Danas je Kina najveći svjetski proizvođač kikirikija, a slijede je Indija, Nigerija, Senegal, Čad, i tek onda SAD. U našem užem okruženju nalazimo ga ponajviše u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Panonski kiririki

Panonski kiririki

Foto: ADJ / MTVA

Pedesetih godina prošloga stoljeća kikiriki je postao hit u svjetskom gospodarstvu. Tako je bilo i u Mađarskoj. No nakon prvih tristotinjak hektara, prestao se znatnije uzgajati. Naime, Institut za poljoprivredne pokuse "Alföldi" stvorio je vlastitu sortu u Medgyesegyházi. Dali su joj ime Kiszombori, ali se ubrzo prestala proizvoditi, ponajprije jer nisu mogli zadovoljiti iznimno veliku potražnju za fizičkim radom. Jer kikiriki se prije pečenja mora ručno razvrstati, inače je nekvalitetan proizvod.

Panonski kikiriki

Panonski kikiriki

Foto: ADJ / MTVA

Sad mu daju novu šansu dva poljoprivrednika iz Homokhátsága. Kad je uzgajivač Zoltán Balla počeo raditi s kikirikijem 2013. na prijedlog profesora agronomije Jánosa Nagya, mnogi su došli vidjeti to čudo od biljke u njegovom pokusnom vrtu. U međuvremenu je sustavno prikupljao materijal iz banke gena sa raznih mjesta i tako je počeo s vlastitim uzgojem kikirikija. Pozitivnom masovnom selekcijom do 2019. dobio je tri samostalne sorte i prijavio ih za državni certifikat. 

Panonski kikiriki

Panonski kikiriki

Foto: ADJ / MTVA

Nedugo zatim, pridružio mu se poljoprivrednik Róbert Kővári i zajednički posao je krenuo. Prve su godine htjeli samo osigurati sjeme, pa su počeli s 10 kilograma sjemenki. Nakon četiri godine, berba potkraj rujna i početkom listopada donosi im redovito posve zadovoljavajuće rezultate: prinos od osamdesetak kilograma po hektaru. Cilj im je ostvariti program "od farme do stola" – pripremati GMO-free domaći proizvod: tostirane sjemenke, ulje, ili čak maslac od kikirikija iz vlastitog sjemena na mađarskome tlu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!