Brenner – budući najdulji tunel na svijetu

 

Tunel Brenner-živo je srce planirane “visokobrzinske”  pruge od Berlina do Sicilije. Tunel je dug 64 kilometra, od Innsbrucka do južnotirolskoga grada Brixena. Troškovi gradnje stoje deset milijarda eura, a  Europska Unija snosi čak 40 % troškova.  Nakon pokusne faze ispitivanja terena i probijanja nekoliko kilometara tunela na teškome terenu, sad u Brenneru sve ide kao po loju. Mogu početi intenzivni radovi bušenja. Kakvo je stanje na terenu u tirolskome čvorištu Mauls-u u Eisacktalu?

 

Autor: Markus Perwanger

Snimatelj: Agostino Fuscaldo

 

tunel1

 

Nekoliko kilometara južno od Sterzinga projekt stoljeća. Pristupo “okno”vodi duboko u goru gdje su u stijeni probijene šupljine visoke 20 metara. Naime, graditelji tunel ne grade izvana, nego obratno – iznutra. Istodobno nastaju tri cijevi i jedan informacijski rov – ispituju na kakve stijene mogu naići i paralelno izvode obje cijevi za vlakove.

MARTIN AUSSERDORFER, promatrač u tunelu Brenner kaže: “iznad nas je tisuću metara kamenja. Ovdje, u Maulsu, tunelsko je čvorište. Gradimo cijevi za vlak. S jedne je strane to važno za sigurnost, a s druge strane – za utrošak energije. Brzom vožnjom nastaje zračni val koji bi mogli iskoristiti sljedeći vlakovi… pa im zato treba manje energije. U jednoj cijevi stlačuju zračne mase i koče brzinu!”

Bit će to najdulji tunel na svijetu, hvale se inženjeri. Buše ga od 2008., a materijal uglavnom ne odvoze teškim kamionima, nego pomičnom vrpcom. Velik je to posao za planere i tehniku, ali i za geologe. Na Brenneru se susreću dvije kontinentalne ploće, afrička i europska – uz znatan rizik.

Bozen1

RAFFAELE ZURLO, predsjednik tunela pojašnjava: “Doista osobita regija: geološki se slojevi tu na Brenneru silovito gibaju milijune godina. Stijena je krhka i opasna, ali moramo se snaći. Uspjet ćemo! To me silno veseli: poštujemo rokove, ne probijamo proračun!”

MARTIN AUSSERDORFER dodaje kako su na ovoj, takozvanoj perijadranskoj crti, stijene klimave pa ih moraju pojačati pomoću učvršćenja i betonskih injekcija. Teka nakon toga slijedi bušenje. Inače u tvrdoj stijeni izbuše oko 20 metara na dan, a na ovoj geološkoj podlozi moguće je samo dva metra na dan. Pokusni je rov temeljiito istražio perijadransku crtu. Tunelske cijevi trebali bi postaviti do kraja godine!

Brenner nije samo najdulji na svijetu (kraći su i Euro-tunel ispod kanala La Manša i Gotthard u Švicarskoj), nego je i najjači građavinski projekt u Europi.

Europska Unija nije još nikada tako masno plaćala neki projekt kao ovaj, pokriva do 40 % od planiranih deset milijarda eura. Ostatak financiraju Italija i Austrija.

Inž. DANIEL ALFREIDER, parlamentarac ističe: “Ova je pruga Europi prevažna. Umrežava sjever i jug kontinenta, prometno, politički i kulturalno. Europa se spaja. Pruga je ekološka, jer je na struju. Tim smjerom moramo graditi i ubuduće. To su uvidjele Austrija i Italija pa su složno stale iza projekta i potpisale državne sporazume za tunelogradnju!”

tunel3

Kao što je često slučaj u izgradnji velikih željezničkih ili cestovnih projekata, i u slučaju tunela Brenner, projektanti su naišli na žestoku kritiku: preskup je, predug, preopasan, nema potencijala da preusmjeri robni promet s obližnje autoceste na tračnice.

Inž. DANIEL ALFREIDER ipak smatra da je  najvažnijr je valjano informirati ljude, budući da je riječ o dugotrajnom i složenom projektu.

Na spomen eksplozije, radnici su u zaklonu, svjetlo se gasi… u znak opomene!

Svakodnevica u utrobi planine. Za jedanaest će godina, 2025., ovdje juriti prvi vlakovi i to brzinom do 250 kilometara na sat.

Glazba budućnosti – iako  je tunel već stvarnost.