Križna jama – krški dragulj u srcu Slovenije

 

Križna jama više je od 8 km duga podzemna vodena špilja slovenskog krša na Notranjskom. Jama je značajno nalazište kostiju špiljskog medvjeda i po broju podzemnih životinjskih vrsta jedna od biotski najbogatijih krških jama na svijetu. Njezina posebnost podzemna su jezera, nastala iza pregrada od siga. To znači da voda, što teče kroz jamu, neprestano taloži kalcijev karbonat na pregrade, iza kojih nastaju jezera. Najljepši vodeni dio, koji je dostupan samo čamcima, inače je uređen za turističke posjete, ali ga, zbog njegove ranjivosti, mogu posjetiti samo do 4 osobe na dan sa samo jednim čamcem. Ograničenja za suhi dio špilje, dakle od ulaza do prvog jezera, za sada nema.

 

Novinar: Viktor Luskovec

Snimatelj Andrej Lupinc

 

jama1

Križna jama u blizini ponorničkog Cerkniškog jezera otkrivena je 1832.godine Vijest o otkriću ubrzo se proširila svijetom. Ulaz u nju je u koritu krške kupaste površine između Bloške zaravni i Cerkniškog polja, a spada u sistem rijeke Ljubljanice.

ALOJZ TROHA, član društva ljubitelja Križne jame pojašnjava: “Jama je poseban biser, nepoznat većini ljudi. Ali oni koji se potrude i dođu do nas, vide da je ta jama nešto posebno. Nema slične u Sloveniji.”

Dr. MITJA PRELOVŠEK, iz Instututa za istraživanje krša, Slovenske akademije znanosti i umjetnosti dodaje: “Križna jama je poznata zbog podzemnih jezera i čiste vode, što teče kroz jamu. Ta su jezera nastala iza pregrada od siga, što nači da voda koja teče kroz jamu, neprestano odlaže kalcijev karbonat iz nje na pregrade. Pregrade se povisuju i iza njih nastaju jezera.”

Speleolozi su tek nakon 1926.godine pobijedili prvo jezerce i pod kamenim lukom našli nastavak. Put nas vodi dobrih osam kilometara duboko u unutrašnjost jame, od jezera do jezera, preko dubokih kotlastih udubina i pragova od siga. Ukupno je 40 jezera, a voda je duboka i do šest metara. Za obilnijih padalina, jame se zbog visoke vode i opasnosti, ne može posjetiti. Vodene posjete odvijaju se samo čamcem i uz odgovarajuću opremu.

jama2

Na putu kroz podzemlje očaravaju nas različite znamenitosti poput Venecijanskog pristaništa (Beneški pristan)  i Piratske lađe, kod kojih stalagmiti rastu takoreći iz vode.

Prava riznica podzemnih krških pojava je područje nazvano Kalvarija. Ovdje se isprepliću stupovi od stalaktita i stalagmita, oduzimajući dah posjetitelju.

Na Kalvariji se jama razvija u dva rova. Šareni rov vodi do veličanstvene Kristalne gore na kraju jame. A rov Blate poznat je posebno po podzemnim životinjama.

Dr. MITJA PRELOVŠEK, to potvrđuje te kaže: “Obzirom na speleobiološke karakteristike, jama je vrlo bogata životinjama. Jedna  je od najbogatijih na svijetu. U jami je do sada otkriveno više od 40 podzemnih vrsta. Dakako da su to vrste manje veličine. U jami na primjer nema proteusa (čovječje ribice). Najveća vodena životinja ima od jedan do dva centimetra.”

Osim šišmiša Blazijev potkovnjak, koji prezimljuju u jami, u njoj je pronađeno više vrsta rakušaca i druge životinjske vrste. A jama je svoju slavu nadmašila po najveličanstvenijem stanovniku, koji je u njoj  zadnji puta živio prije približno 30.000 godina.

DR. MATIJA KRIŽNAR iz Prirodoslovnog muzeja Slovenije otkriva o čemu je riječ: “Vrsta jamskog medvjeda Ursus ingressus bila je najveća vrsta špiljskog medvjeda, koji je živio u ledeno doba. Ako ga možemo usporediti s današnjim medvjedom, možemo reći da je bio dva do tri puta veći od današnjeg medvjeda. Ovi primjerci su doista bili ogromni.”

jama3

Križna jama je jedno od najbogatijih nalazišta ostataka špiljskog medvjeda. Istraživač Ferdinand von Hochstetter u 19. stoljeću je sa šestoricom suradnika za samo četiri dana iskopao više od 2000 kostiju. To su kosti, kako se čini, barem sto medvjeda. Od njih su sastavljena dva potpuna skeleta, što su upućena u prirodoslovni muzej u Beč. A u sedimentima su zakopani još brojni ostaci, jer je Križna jama dugi niz tisućljeća bila medvjeđi brlog.

ALOJZ TROHA, član društva ljubitelja Križne jame kaže kako društvo nastoji očuvati jame, da posjete ne bi postale masovne i da se jama ne istroši u jednoj generaciji. Stručnjaci s mjerenjima utvrđuju i bilježe stanje u jami, kako joj posjete ne bi previše naštetile.

“Prirast” krhkih pragova od siga je naime jedva desetinka milimetra na godinu. Za jedan centimetar visine potrebno je čak sto godina! Najosjetljiviji predjeli Križne jame zatvoreni su za javnost ili su posjete brojčano ograničene, a posjeta je moguća samo uz stručno vodstvo.