Pčelinjak kao učionica u prirodi

 

Pčelarstvo je u Sloveniji tradicionalna poljoprivredna djelatnost i pčele su u Sloveniji od davnina vrlo cijenjene. Nekada su seljaci za par volova dobili roj pčela. Jedan od najboljih poznavatelja pčela Anton Janša, početnik modernog  pčelarstva, bio je  prvi carsko-kraljevski  učitelj pčelarstva u većini austrijskih zemalja. Za nekoga tko je posebno gorljiv u radu, u Sloveniji vole reći, da je marljiv kao pčela.  Pri tome dakako misle na kranjsku pčelu, pa i kranjsku sivku, slovensku autohtonu pasminu, kioja je vrlo radišna, mirna i u usporedbi s drugim pčelama rijetko bode. Pčelari svoje znanje vole prenositi dalje i u tu je svrhu Blaž Ambrožič u okolici Bleda postavio pčelinjak, u kome je i prostor odakle posjetitelji – prije svega školarci – mogu promatrati događanje u košnicama i rad pčelara.

 

Autor: Robert Bogatej

Snimatelj: Silvo Plavec

 

 

 

Rojenje je prirodno razmnožavanje pčelinjih zajednica. Pri tome polovina pčela sa starom maticom izleti iz panja, okupi se u veliki i glasan leteći oblak te u blizini pčelinjaka napravi roj. Pčelar ih mora što prije uhvatiti, jer mu u protivnom pobjegnu.

Kranjska pčela – druga najrasprostranjenija pčelinja pasmina na svijetu u Sloveniji je zaštićena, pa nije dozvoljeno uzgajati druge pčele. U Sloveniji imamo profgesionalne uzgajivače matica, koji ih prodaju u zemlji ili u inozemstvu, a neki pčelari poput Blaža Ambrožiča iz okolice Bleda u Gorenjskoj, matice uzgajaju za vlastite potrebe.

 

 

Pčelar BLAŽ AMBROŽIČ pokazuje: »Ovdje je primjer matičnjaka, gdje možemo uzgojiti do četiri matice odjednom. Taj matičnjak je sastavljen od 4 dijela i u svakom dijelu su dva AŽ saća, u koja umećemo novu mladu maticu ili matičnjak. U suštini se matica ovdje oplemeni. Ovdje kasnije također vidimo  njena svojstva i ako je matica u redu, ako ima odlična svojstva, premještamo je u veću košnicu.«

Matica se iz jajašca razvije za 16 dana, pčele radilice za 21 i trutovi za 24 dana. Radni dan pčele ljeti je prilično naporan, jer iz košnice izleti 14 do 18 puta na dan. I pritom svaki puta preleti 3 do 4 kilometra. Da bi jedna pčela nabrala dovoljno medovine za kilogram meda, morala bi 6 puta okružiti zemlju.

 

Ambrožičev pčelinjak je i odlična učionica u prirodi, gdje pokušava oduševiti mlade ljude da se počnu baviti pčelarenjem.

AMBROŽIČ kaže: »Kod mene  upoznaju sve, cijeli životni krug pčela. Iza staklene pregrade mogu na siguran način bez dodatne zaštite pogledati što pčelar u pčelinjaku odnosno u pojedinoj košnici uopće radi. Kušaju med, pelud… »

Odbjegli roj iz prirode saće je umjesto u duplji bukve napravio prema van u obliku slapa. Sve zajedno smo odrezali s drveta i postavili u posebnu košnicu. Tako možemo vidjeti što sve pčele mogu bez pomoći čovjeka.

U Sloveniji ima  oko 150.000 pčelinjih zajednica i na vrhuncu sezone svaka zajednica  broji oko 60.000 pčela radilica. Slovenski pčelari godišnje proizvedu oko 2000 ton kvalitetnog meda, no svake se godine bore s različitim problemima.

BOŠTJAN NOČ, predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije (Čebelarska zveza Slovenije) upozorava: » Prva stvar su klimatske promjene, intenzivna poljoprivreda. A pčelare muči taj nametnik pčela – varoa, što uništava pčele ne samo u Sloveniji, nego i diljem svijeta.

 

 Tu nije riječ samo o suzbijanju toga, nego je riječ i o tehnološkim rješenjima, što ih u svijetu nema.«

Pčele su važni oprašivači voćaka i svaka treća žlica svjetske hrane zavisi od pčela. Zato je izreka da bez pčela nema života itekako istinita.

 

 

Vezane teme:

Čebelarska zveza slovenije

Pčelinjak.hr

Tečaj pčelarstva