Kameno more u susjedstvu jezera Balaton

 

Ljepota pašnjacima bogatog predjela kotline Káli u susjedstvu Balatona i u okruženju brda opčinila je već osvajače nove domovine. Ovdje se naselilo pleme Kal od kojeg i potječe ime. Otada se slika kotline Kal i okolnih bazaltnih brda doduše nešto promijenila, ali kraj još ipak čuva brojne iskonske crte. Tradicionalno gospodarenje je odlično iskoristilo prirodne danosti: u vlažnim ritovima, odnosno navisoravni bazaltnih brda vodilo se pašnjačko stočarstvo, na padinama brda se uzgajala vinova loza.

 

SL11a

Stručnjaci Nacionalnog parka gornjeg Balatona rade na tome da od svega toga što više ostane i za buduće naraštaje.

U predjelu Szentbékkálla posjetitelje dočekuju bizarne kamene stijene.

JULIANNA SÁRDY, turistička suradnica Nacionalnog parka ovako ih opisuje: ˝Kao da je mjestimice u kotlini Káli neki div rasuo svoje suze, a te kapi suze su devet većih i nekoliko manjih kamenih mora. Kameno more kod Szentbékkálla je najljepše među sebi sličnima.˝

Kameno more je nastalo tako da su za vrijeme postvulkanskih aktivnosti na ovom području izbili topli izvori i vruća voda je cementirala ovdašnji bijeli pijesak, zalijepila ga u tvrde slojeve.

 

Prije nekih deset milijuna godina ovaj kraj je još pokrivalo Panonsko jezero. Voda mu je bila tako duboka da su iz nje virili vrhovi samo od 300 metara viših brda. Životinjski svijet golemog jezera bio je veoma bogat. U njemu je živio i školjkaš kozje kopito čiji se ostaci još i danas mogu pronaći.

Atrakcije kamenog mora JULIANNA SÁRDY ovako opisuje: ˝Kameno more ima nekoliko atrakcija o kojima treba znati gdje da stanemo i što da činimo. To nije ništa drugo nego nestabilan kamen, drugim imenom Kelemen-kamen. Kamen od više tona može se pomaknuti već i snagom pedesetak kilograma teške osobe jer je poduprt na trima točkama.˝

SL6a

 

Na drugom dijelu kamenog mora erozija je uvelike pokazala svoju kiparsku sposobnost: zaklonjeni drvećem i grmljem skrivaju se fantastični oblici. Na površini slojevitih ploča nakon kiše nastaju vodom ispunjene neravnine, to su ˝napajališta za ptice˝.

U okolini Szentbékkálle  izletnik prolazi uz štacije obrubljene kamenim ogradama. Tko bi vjerovao da se ugođaj i svojstvenost kraja pojavljuje i u kamenim ogradama okolnih sela.

Kotlina se formirala od tri vrste stijenja: crvenog, sivkastog i bijelog kamena.

 

S geološkog gledišta kotlina Káli je najraznolikije područje gornjeg područja Balatona, jedinstvena je i u čitavoj zemlji. S juga od Balatona je odvajaju brda crvenog pješčenjaka. Nalazi se ovdje i bijeli dolomit i vapnenac, a od vulkanskih aktivnosti preostali crni bazaltni stošci su također dio krajolika. Ovo višebojno stijenje čini crveno, bijelo i crno lice kotline Káli.

Nakon upoznavanja okoline i pješačka tura od nekoliko kilometara skriva prava uzbuđenja.

LÁSZLÓ VÓKÓ, čuvar prirode u Nacionalnom parku gornjeg Balatona, predstavlja turističke atrakcije: ˝Cilj nam je prikazati ove vrijednosti zaštićene prirode, zato je tu na obali jezera Kornyi poučna staza i posjetitelji turisti mogu u tome uživati, odmarati se, opustiti se. I na ovom brežuljku, gdje se može vidjeti skupina kipova Imre Veszprémija turisti običavaju sjediti satima, pogledavaju jezero i ljepote ove stepe, primjerice tekunice i biljni svijet.

Stepe oko jezera Kornyi prošarane su ovakvim vapnenca. Tekunica je jako karakteristična i turistima omiljena mala životinja. Rupe koje se vide ulazi su u kolonije tekunica. Ono što s gledišta zaštite prirode trebaznati o njima vrlo je jednostavna stvar: na ovim područjima moraju pasti ovce. Ako je na ledinama, pašnjacima kratka trava, pojavljuju se tekunice. A kad su tekunice tu, tu je i baza hrane našim dvjema pticama, orlu krstašu i stepskom sokolu.˝

Jezero od 16 hektara napaja kraška voda. Prošlih godina jezero je više puta presušilo, ali zahvaljujući jednom programu iz Europske unije danas više ne postoji ova opasnost.

SL4a

To je osobito važno za ptice, pa LÁSZLÓ VÓKÓ dodaje: ˝S gledišta selidbe ptica to je veoma značajno. U proljeće i u jesen i ovdje mnogo ptica izliježe svoje mlade. Može se čuti trstenjak droščić i prodoran glas malog gnjurca koji kao da se smije. Povremeno se oglase liske, one su dosta svadljive ptice, ne mogu baš biti u miru među sobom. Mogu se čuti njihove svađe, povremeno se oglasi čapljica voljak ili bukavčić i pokatkad divlje patke.

Ima ptica, primjerice kao kosac, koje se glasaju noću. Slušamo njegov glas i informiramo mještane da budu ljubazni odgoditi košnju do recimo druge polovice srpnja jer je na tom području ova pojačano zaštićena ptica koja će izleći jaja i košnja može oštetiti, ugrožavati njeno gnijezdo. To primaju na znanje. Mještani se raduju što žive ovdje, u kotlini Káli i u Nacionalnom parku gornjeg Balatona, na što su i ponosni.˝