Penjanje po gorenjskom ledu – užitak i natjecanje

 

Mlačca je mali tjesnac sa strmom klisurom u blizini sela Mojstrana na Gorenjskoj. Tjesnac, uklesan u duboke stijene, poznat je po niskim temperaturama. I za ljetnih vrućina u njemu ostaje ugodno hladno, a zimi temperature padnu dovoljno nisko da  članovi Društva penjača po ledu umjetno zalede stjenovite stranice tjesnaca i pripreme ih za penjanje po ledu.Slapovi su tako zvani ledeno-penjački vrtić, gdje su penjači zaštićeni sa vrha, tako da praktički ne postoji mogućnost pada.

 

Autorica: Alenka Bevčić

Snimatelj: Bernard Perme

 

Ledno Plezanje

Selo Mojstrana leži u zavjetrini veličanstvenih, više od 2 tisuće metara visokih planina. Mjesto sa približno 1200 stanovnika ponosi se bogatom planinarskom i sportskom tradicijom i sa čak 18 učesnika na zimskim olimpijskim igrama.

Na puškomet od sela nalazi se mali tjesnac Mlačca, dug približno samo 200 metara. Njegove se stijene uzdižu do 45 metara visine. Tjesnac je zbog niskih temperatura u zimsko doba i zbog četiri umjetno zaleđena slapa postao raj za penjače po ledu. Za to je uz kacigu, klinove za led i užad, potrebna i posebna oprema.

Alpinist MATEVŽ MRAK se šali: ˝Ovdje imamo samo neku vrstu penjačkog vrtića, pa je potreban samo pojas za penjanje. Zatim su osnovna opema i cipele, uz koje trebamo i dereze što se montiraju na cipele.˝

U Mlačci se organiziraju domaća i međunarodna natjecanja penjača po ledu.

Tjesnac je poseban i zbog toga jer je vrlo siguran za početnike, pa ovdje djeluje svojevrsni vrtić za penjanje, gdje je svakoga moguće naučiti penjati se i sigurno ponašati na ledu.

LednoPlazanje3

Razlika između prirodnih slapova i penjanja po umjetno zaleđenoj stijeni je u načinu zaštite, koji ovdje dozvoljava početničke greške bez sudbonosnih posljedica.

MATEVŽ VUKOTIČ, gorski vodič–pripravnik pojašnjava: ˝Razlika između prirodnog slapa i penjanja duž umjetnog slapa u Mlačci je u tome što se po prirodnom slapu penje većinom odozdo, dakle prema naprijed, i koriste se vijci za led. Njih se sukcesivno fiksira u led, pa u slučaju pada panjač ostane visiti na tom vijku za led.

A ovdje u Mlačci je vrlo dobro prije svega za početnike, jer zaštitu osigurava ‘top rope’, dakle uže s vrha.˝

Klisura u tjesnacu je jedina u Sloveniji i Europi što se zaleđuje za penjanje. Kada se temperature spuste dovoljno nisko, pomoću cijevi  voda iz potoka se po okomitim stijenama dovodi na vrh i stvaraju se od 15 do 40 metara visoki umjetni slapovi. Potrebno je najmanje mjesec dana da se zamrzne cijeli tjesnac, što je prvi puta učinjeno 1991.godine. Posljednjih godina poteškoće uzrokuju samo neuobičajeno tople zime.

LednoPlazanje2

Upravitelj tjesnaca Mlačca PAVEL SKUMAVC kaže: ˝Imamo provedeno približno 600 metara cijevi – glavnih vodova, koji se zatim dijele na svaki slap posebno i tu se izbacuje voda. Čovjek samo nadzire ventile, instalacije, raspršivače.

Čak i kada je izvan tjesnaca bilo +5 ili 6 Celzijevih stupnjeva, ovdje bi uvijek bilo oko  -1. I normalno se stvarao led. No sada je ponekad teško. Atmosfera može biti hladna i do -9, ali ako je voda pretopla, ništa se ne može učiniti. Jer ovdje voda stalno stoji i raspršuje se na istom mjestu, pa se onda otapa, umjesto da stvara led. »

Svake godine između Božića i Nove godine priprema se i prezentacija jaslica u ledu, koje posjećuju brojni posjetitelji. Oni staju bez riječi zbog svjetlucanja kristala leda što stvaraju jedinstvene, svakog dana drugačije oblike ledenih siga i stupova koji prekrivaju gole stijene.