Rezidencija Brdo kod Kranja

 

Dvorac Brdo kod Kranja najbolje je održavani dvorac u Sloveniji i od početka 90.godina prošlog stoljeća protokolarni objekt Republike Slovenije. Posljednjih je godina otvoren za javnost za razgledavanje, a u njemu se odvijaju državnički susreti na najvišoj razini. Njegova povijest seže u sredinu 15. stoljeća, a nakon 2.svjetskog rata dvorac je bio jedna od rezidencija Josipa Broza Tita.

 

Autorica: Alenka Bevčić

Snimatelj: Robert Doplihar

 

Grad Brdo 1

 

Dvorac Brdo nalazi se usred gotovo 500 hektara velikog posjeda. Pored vrlo bogatog biljnog i životinjskog svijeta, posjedu i edvorcu svojevrsni čar daje i 11 prirodnih jezera.

Bogata je i povijest dvorca, što započinje 1446.godine, kada je na mjestu sadašnjeg dvorca Jurij Egkh s nadimkom Brdski, postavio provincijski dvorac. 1510.godine Brdski od Habsburžana dobivaju i formalno pravo za postavljanje dvorca. Sredinom 18. stoljeća kupuje ga jedan od najbogatijih poduzetnika na području Kranjske, Michelangelo Zois. Zoisi tek 1929.godine posjed Brdo prodaju trgovcima drvom, Francu Dolencu i Stanku Heinriharu.

BOŽA ROBNIK iz odjela Protokolarne usluge Republike Slovenije priča povijesne pojedinosti: ˝1935.godine u posjetu je došao Pavle Karađorđević. S gospodinom Dolencem je otišao u lov, šetali su se, došli ovamo u dvorac i razgledali ga. Gospodin Dolenc se potužio kako teško je održavanje svega skupa, i u tom trenutku su se Pavlu samo ozarilo lice i sjetio se da bi kupio dvorac.˝

Grad Brdo3

U vlasništvu jugoslavenske kraljeve obitelji, koja ga je temeljito obnovila, dvorac je bio do početka drugog svjetskog rata, a nakon rata je nacionaliziran.

Za svoju slovensku rezidenciju odabrao ga je Josip Broz Tito, koji je na Brdo sa suprugom Jovankom u razmacima dolazio gotovo do smrti. U kongresnoj dvorani u prizemlju volio je gledati filmove, a na prvom katu on i Jovanka su imali povezane apartmane s pripadajućim salonima.

˝Jovanka se zadržavala prije svega u srebrnom salonu, a u zlatnom salonu volio je boraviti Josip Broz Tito˝, nastavlja BOŽA ROBNIK u šetnji dvorcem: ˝U ovom prostoru primao je u posjete državnike i istovremeno ga koristio za ugodna druženja. Prilikom večernjih susreta goste bi doveo u zlatni salon.˝

Unutarnju opremu dvorca čini izuzetna zbirka namještaja, slika i kipova. Među najdragocjenijim eksponatima je vrlo lijepo očuvana španjolska škrinja iz 15.stoljeća. Dragocjeni su i brojni tepisi – dvorac ima vrlo dobru zbirku perzijskih tepiha iz 17. Stoljeća, a tu je su također zlatni egipatski tepih i poljski tepih iz 1850. godine, što ga je prepoznao čak sveti otac Ivan Pavao II.

Grad Brdo5

Posebnost dvorca je bogata knjižnica s više od 8 tisuća knjiga. Najviše ih je u dvorac došlo u Titovom razdoblju, a najdragocjenije su originalna Valvasorova ˝Slava vojvodine Kranjske˝ iz 17. stoljeća i prvi slovenski prijevod biblije iz 16. stoljeća.

BOŽA ROBNIK dobro poznaje pojedinosti i te priče: ˝Dalmatinova Biblija u dvorac je stigla u doba Egkha Brdskih. Sam Henrik ju je dobio kao dar, jer su se ovdje protestanti borili za ideju, što ju je tada provodio Trubar.˝

Dvorac Brdo je tijekom stoljeća s preuređenjima i obnovom izgubio većinu značajki svog renesansnog koncepta. Tijekom zadnjih 25 godina dvorac je protokolarni objekt slovenske države.