Sport i znanost u olimpijskom centru Planica

 

Planica – dolina na krajnjem sjeverozapadu Slovenije, do sada je bila poznata prije svega po skijaškim letovioma, a u budućnosti će možda postati jedna od temeljnih točaka za letove u svemirska prostranstva. U Olimpijskom sportskom centru Planica ne bave se naime samo aklimatizacijom sportaša na velike visine, nego se Slovenija nalazi i na zemljovidu istraživanja o utjecajima boravka u svemiru na čovjeka. Institut Jožef Stefan u Planici istražuje kakav će biti naš život na Mjesecu i na Marsu. Čak 15 europskih laboratorija sudjeluje u europskom projektu, s kojim će se tijekom tri godine  saznati kako umanjeni utjecaj sile teže i nedostatak kisika utječu na ljudsko tijelo, a istovremeno su istraživanja važna i za liječenje bolesti na Zemlji. Istraživanja se obavljaju na dobrovoljcima, koji primjerice moraju preležati 21 dan u uvjetima kakvi vladaju na četiri tisuće metara.

 

Autorica: Alenka Bevčić

Snimatelj: Bernard Perme

 

 raziskovalni center1

Samo puškomet od znamenitih skijaških skakaonica u Planici teku istraživanja, što će ljudima omogućiti život na Mjesecu i Marsu. Dobrovoljac Srečko je zato jedan od mnogih, koji će u ime znanosti u olimpijskom sportskom centru već drugi puta preležati 21 dan, a znanstvenici 24 sata na dan prate što se pri tome događa s njegovim tijelom.

Prof. dr. IGOR MEKJAVIČ, voditelj istraživanja na Institutu Jožef Stefan kaže: “U Planici dakako ne možemo simulirati smanjeni utjecaj sile teže ili bestežinsko stanje, ono što mi radimo jest simuliranje učinka bestežinskog stanja, da recimo zdravog čovjeka držimo neaktivnog, da ga stavimo u krevet na mjesec dana, da ne ustaje.  Promjene što ih vidimo na mišićima i na kostima, srcu i žilama jednake su promjenama kakve vidimo na astronautima koji su u svemiru mjesec dana.”

Srečko je najprije ležao u hipoksiji, dakle uz nedostatak kisika, što je usoporedivo sa životom na približno 4 tisuće metara nadmorske visine na Zemlji i pri tome osjetio samo neke teškoće sa spavanjem, a u drugom dijelu istraživanja ležao je u sobi s normalnom količinom kisika. Inače se može micati, ali mora sve obavljati u ležećem položaju, a i to uz što manje aktivnosti. Na njemu znanstvenici obavljaju čak 35 testova, kako na primjer tijelo u ekstremnim uvjetima regulira tjelesnu temperaturu i nadzire mišičnu i koštanu masu te tjelesne funkcije.

raziskovalni center3

SREČKO BRUMEN opisuje svoje stanje: “Mogu činiti sve, se može raditi u ležećem položaju i nije previše fizikalno, dakle gledati filmove, pročitati poneku knjigu, učiti, a inače je ovdje moj najbolji prijatelj prijenosno računalo, u kombinaciji s televizijom. Najveća teškoća su bolovi  u leđima, ali u odnosu na to, da se možemo prema želji okretati u krevetu, i tu se može djelovati preventivno  s mijenjanjem položaja, tako da nema nikakvih problema.”

 

U drugom dijelu centra pomoću klasičnih sportskih testova biraju se djevojke koje će sudjelovati u sljedećim fazama istraživanja.  Kriterije za primanje određuje Europska svemirska agencija.

Dr. TADEJ DEBEVEC s ljubljanskog Instituta Jožef Stefan pojašnjava: “Ako u grubo sažmemo što nam je bitno, onda možemo reći da ispitanice trebaju biti zdrave, bez ikakvih kroničnih bolesti, bez ovisnosti, bez posebnosti koje se odnose na prehranu i tako dalje – zapravo je glavni kriteri da su djevojke zdrave, u dobi od 20 do 40 godina i to nekako s ovim testovima i osiguravamo.”

raziskovalni center4

Zamjećuje se da ispitanicima slabi snaga mišića i smanjuju im se aerobne mogućnosti. A iznenadila ih je konstatacija da se unatoč nedostatku kisika prije spavanja ljudska koža zagrije i tako omogući spavanje. Zbog teškoća sa spavanjem alpinista na visokim nadmorskim visinama očekivani su naime drugačiji rezultati. Istražuju se i promjene metabolizma, stoga svaki ispitanik dobiva točno određenu količinu hrane.

Prof. dr. IGOR MEKJAVIČ uzima u obzir širu znanstvenu perspektivu: “Na Zemlji vlada velik interes oko toga da li bi hipoksija mogla pomoći primjerice kod mršavljenja, no taj podatak još ne znamo. Istražujemo i u tom smjeru, dakle što se u tijelu događa s metabolizmom.” 

Istraživanja će se u sljedećim fazama nastaviti s proučavanjem normalne aktivnosti u hipoksiji, a konačni rezultati, koji će biti značajni i za medicinu i olakšavanje nekih bolesti kao što su osteoporoza i atrofija mišića, biti će poznati nakon tri godine.