Dvorac Podsreda

 

Kozjanski park jedno je od najstarijih i najvećih zaštićenih područja u Sloveniji s izuzetnom biološkom raznovrsnošću. Ta pokrajina tik uz granicu s hrvatskim Zagorjem, u srednjem vijeku živahno se razvijala. Dobila je i svoj središnji dvorac. Dvorac Podsreda danas je daleko od toga da bude puki ostatak povijesti. U svim njegovim prostorima vibrira povezanost s okolinom.

 

Autorica: Ana Cerar

Snimatelj: Mišo Čadež

 

TVSLO GRAD PODSREDA (4)

 

Na kozjanskim brežuljcima ima puno sela sa srednjevjekovnim trgovima. Nad najljepšim selom nalazi se jedan od najznačajnijih objekata romaničke arhitekture na slovenskom području.

Dvorac Podsreda kao utvrdu su u 12. stoljeću postavili celovečki biskupi. Postepeno su je dozidali u dvorac s visokom obrambenom kulom, koja je nekada navodno imala čak više od četiri kata.

Kustosica LUCIJA ZORENČ otkriva: ˝U svojoj povijesnoj ulozi sadrži i znamenitost. Stručnjaci kažu da je to ‘najdvorskiji’ od svih dvoraca na slovenskom području. To znači da je sačuvao tlocrt kastela kroz sva stoljeća, iako su ga preuređivali i nadograđivali. ˝

Obrambene zidine povezane su s dijelovima za stanovanje. Najstariji je sjeverni palacij, a arkade u južnom dijelu dvorca već svjedoče o renesansnim elementima. Dvorac je tijekom stoljeća bio vlasništvo brojnih plemićkih obitelji. A zadnji vlasnici, ugledni habsburški članovi obitelji Windischgrätzev, dali su mu današnji izgled.

Podsreda2

U njegovom najstarijem dijelu danas je stalna izložba jednog od najpriznatijih  slovenskih slikara, Francea Slane. Zbirka stakla pripovijeda o bogatoj tradiciji staklarstva na Kozjanskom. Staklarskim majstorima brojne šumske staklane su također omogućavale nabavu drveta za opremanje dvorca.

Upravitelji dvorca iskoristili su i izuzetno raznolik biljni i životinjski svijet na ovom području. TEO HRVOJE ORŠANIČ, direktor Parka prirode Kozjansko kaže: ˝U posljednjih nekoliko godina istraživali smo svijet leptira. Od 3600 vrsta, koliko ih živi u našoj državi, samo na ovih 20.000 hektara Kozjanskog parka možemo ih naći više od 1200. Izložbenom djelatnošću u dvorcu Podsreda nastojimo sačuvati kontakt s okolišem, tako da pozivamo autore koji crpe motivaciju iz prirode. ˝

Uvjereni su da bi dvorci morali cijelo vrijeme vibrirati u komunikaciji s okolišem, stoga se organiziraju seminari, radionice i glazbene priredbe. Na mnogima priliku dobiju i mladi glazbenici i glazbenice. Sjećanje na srednji vijek njeguje se s povremeno djelujućom kuhinjom s otvorenim ognjištem.

A blještavilo je dvorcu nekada davala romanička soba. LUCIJA ZORENČ pokazuje dalje blago koje kustos najbolje razumije: ˝Iza mene je prekrasno očuvana romanička bifora. Romaničke bifore su rijetkost na seoskim dvorcima. U ono doba nije svatko imao dovoljno novca, a niti je bilo dovoljno obrtnika ili majstora da bi se napravilo nešto takvo.˝

TVSLO GRAD PODSREDA (3)

Na tavanu je domišljato uređen galerijski prostor za suvremene umjetnike. Povremene izložbe, kao što su djela slikarice Jerce Šantej, izvrsno se uklapaju u  ambijent. Umjetničkim izložbama namijenjeni su i nekadašnji podrumi dvorca.

A kako bismo osjetili duh starih vremena, prije izlaska zavirujemo još u gradsku tamnicu, gdje su zatvarali buntovne kmetove.

Dvorac Podsreda nije samo ostatak prošlosti, nego diše  punim plućima, ispisujući novu priču. A ona kroz elemente suvremenosti svjedoči kako su na Kozjanskom kreativni stvaraoci uvijek dobrodošli.