Muzej na otvorenom Rogatec

 

Muzej na otvorenom u Rogatcu jedan je od prvih muzeja te vrste u Sloveniji. Prva je kuća preseljena na ovo mjesto još 1981. godine pod stručnim vodstvom etnologa dr.Vita Hazlera. Svi objekti su preneseni, obnovljeni i postavljeni u skupinu kuća, što predstavlja srednještajersko seosko domaćinstvo i ilustriraju seoski ambijent iz  19.stoljeća. 1997.godine Muzej na otvorenom u Rogatcu nominiran je za europski muzej godine, jer ogledno predstavlja narodnu arhitektonsku baštinu na krajnjoj istočnoj granici Slovenije, tik uz slovensko hrvatsku granicu na području Donatske gore (Donačka gora) i Boča.

 

Autorica: Vesna Teržan

Snimatelj: Pavel Jurca

 

Rogatec1

 

Rano ujutro, još prije nego što je stigla prva skupina djece koja su sudjelovala na poučnim radionicama u Muzeju na otvorenom u Rogatcu, marljive ruke već su pripremale tijesto za “žulike”, kako ovdašnji stanovnici nazivaju sitno pecivo od miješanog brašna. Znalački oblikovana peciva odlazila bi u staru krušnu peć u tradicionalnoj seoskoj crnoj kuhinji.

Nedaleko u kovačnici majstor je već zagrijavao peć sve do 1150 stupnjeva i vatru raspirivao mijehom. Majstor se pripremao da mladim posjetiteljima prikaže kako se izrađuje čavao. Ono što mnogog posjetitelja iznenadi jest stara seoska trgovina mješovitom robom, nazvana Lodn. U njoj se može naći sve, od stare vage do cipela. Rogaški skansen je vrlo značajan zbog prikazivanja narodne graditeljske baštine sve od 18. do 20. stoljeća.

 

rogatec3

 

IRENA ROŠKAR, voditeljica Muzeja na otvorenom Rogatec kaže: Naše područje, Obsotelje, leži na prijelazu iz predalpskog u panonsko područje, pa se u ovdje predstavljenom arhitektonskom tipu zrcale karakteristike obiju  geografskih pokrajina.

Šmitova kuća predstavlja tip subpanonske stambene kuće srednještajerskog narodnog graditeljstva iz sredine 19. stoljeća. Dvokapni krov s trokutasto prirezanim krajevima sljemena prekriven je slamom i opremljen drvenim kukama, što uz rub slamnate strehe drže ručno tesane drvene žljebove. Kuća je sagrađena od drveta, s podom od ilovače, zidovi su obloženi ilovačom i pobijeljeni vapnom.

IRENA ROŠKAR, voditeljica Muzeja na otvorenom Rogatec govori o načinu života prije 2 stoljeća: Ta kombinacija u lokalnoj sredini raspoloživih prirodnih građevinskih materijala  dodatno svjedoči o snalažljivosti i pravoj genijalnosti graditelja tih kuća prije 200 godina. Jednostavnih seoskih  ljudi, koji su svojom prirodnom inteligencijom i dragocjenim tehničkim znanjem za tadašnje prilike ispisali upravo nevjerojatne priče.

 

rogatec2

 

Pored stambene Šmitove kuće u skansen je postepeno prenesena i gospodarska zgrada, dvostruki kozolec, nazvan toplar, kotac za svinje, već spomenuta kovačnica i bunar panonskog tipa s podiznim mehanizmom. Rekonstruiran je stari pčelinjak, uz brajdu je postavljena vinogradarska kuća i iznad nje je posađeno razno bilje, uključujući i ljekovito bilje.

U Zavodu za kulturu, turizam i razvoj Rogatec djelatnosti Muzeja na otvorenom povezane su s nedavno obnovljenim Dvorcem Strmol i s djelatnostima konjaničkog kluba Strmol.

U konjaničkom klubu posjetitelji se upoznaju s konjaništvom i brigom o konjima te tako simbolički povezuju staro seosko domaćinstvo s plemićkim dvorcem sagrađenim na rubu srednjevjekovnog trga Rogatec u 15. stoljeću.

Rogatčani su svoje staro mjestašce oko trga oživjeli u duhu kulturno povijesne i etnološke baštine, priredivši uzbudljiv muzejski događaj.