Trachten – Punk

 

Odjeća po modi davna je ljudska želja. Moda se mijenja, što vrijedi i za narodne nošnje. Zavirimo li u kulturnu povijest, kroj narodnih nošnja mijenja se svakih 50 godina, što je zapravo vrlo često.  Kad si tko danas dade šivati novu narodnu nošnju, forma i boja nisu. Sandra-Janine Müller švelja je narodnih nošnja u Švapskoj. Stvaralački je osmislila utjecaj našega globalnoga svijeta na starinski trachten. 

 

Autorica: Astrid Uhr

Kamera:  Jan Hochhaus

 

trachten2

 

Narodna nošnja, zavičaj, identitet – mnogima su to samo floskule. A Sandra-Janine Müller na tim pojmovima temelji svoju profesiju. Kaže: “Lako mi je zamisliti švapsko ruho za svaki dan… gore prsluk na kopčanje, a dolje… recimo obilne široke hlače… dimije, što misliš?”

“Izvrsna zamisao!”, odgovara Yasemin Kont, redateljica Novog kazališta Burgau. “A preko toga jakna. Baka se uvijek tako odijevala, nosila je dimije, a iznad njih još neki sloj odječe, to je pretežno imala… bar za rad!”

Yasemin bi htjela za njemačko-turski kazališni festival naći takvu narodnu nošnju koja bi odrazila njezine turske i švapske korijene. Htjela bi odjeću s kulturnom porukom.

SANDRA-JANINE MÜLLER, švelja narodnih nošnja iz Ichenhausena, objašnjava svoj poriv: “Uvijek se oslanjam na povijesno-regionale predloške. To što sam naumila – više i nije osobito regionalno, prije bismo mogli reći da je to dirndl, ali kroj gornjega dijela preuzela sam od švapske radne odjeće iz 19. stoljeća, uz tek neke preinake, gornji je dio izrađen od jastučića, ukrasila sam ga, ali znam mu podrijetlo!”

trachten4

Prvotno su narodnu nošnju nosili i svaki dan, bila je slična u cijeloj južnoj Bavarskoj: narodna je nošnja dvodijelna, naglašen je steznik. Danas na to podsjeća Muzej “Landauer Haus” u Krumbachu. Tu ima narodnih nošnja, savjeta za narodnu glazbu, pa i tečajeva šivanja povijesnih krojeva, vode ih Monika Hoede i njezina bivša učenica Sandra-Janine Müller.

Sve su povijesne narodne nošnje u Muzeju  podrobno rekonstruirane na temelju obiteljskih portreta i literature, a sašile su ih Sandra i njezina učiteljica… primjerice ova rokoko nošnja.

MONIKA HOEDE, kulturna savjetnica za narodne nošnje, ima vlastite razloe za održavanje stare mode na životu: “Meni su te nošnje prekrasne, jer osvjetljuju jednu epohu narodnih nošnja…  Rokoko, 18.st., vidi se divna izduljena silueta. Ta je epoha relativno nepoznata u Njemačkoj, a to je epoha kad su već cijenili narodne nošnje, zato je možemo izvrsno prikazati.”

Kako se mijenjaju narodne nošnje tijekom epoha – to je pitanje oduvijek zanimalo Sandru. Svim se srcem usavršila u švelju za dame, s težištem na izradi narodnih nošnja.

trachten3Njezina učitaljica Monika Hoede sretna je jer ona nastavlja taj posao: “Predivno je kad netko kao Sandra, koja temeljito poznaje povijesne narodne nošnje, izvrsno je upućena u ženske narodne nošnje, pa i sama rado nosi povijesne narodne nošnje… predivno je što se nastavila usavršavati na svojim solidnim temeljima! Nije joj se mogao dogoditi ljepši razvoj. Važan je to aspekt našega rada.”

Trideset jednogodišnja švelja svaku narodnu nošnju izrađuje najmanje 25 sati, a sve je na njima ručni rad, od rupica za puceta, preko šarenih poruba, do ukrasnoga veza na stezniku. Ima bezbroj kombinacija narodnih nošnja, puno ideja za razne materijale. Tako se u praksi potvrđuje namjera koju Sandra-Janine Müller ima od početka: “Dakle, moje se narodne nošnje sastoje od niza raznih stilova, moram priznati da obožavam upravo tu raznolikost, upavo zato što živimo u društvu koje je u znaku bogatog utjecaja niza kultura, pa bih htjela da se to odrazi i na moje nošnje.” Ime “Trachten-Punk” zaštitni je znak Sandrine narodne nošnje. Prštave boje, tkanine iz cijeloga svijeta! Odjeća koja spaja kulture. Tako narodna  nošnja nije stvar prošlosti. Ona živi i prenosit će se dalje s koljena na koljeno.