Povijest u kamenu

 

Dalmatinsko zaleđe prostor je koji ćemo vam približiti u sljedećoj priči. Vodimo vas na mjesto gdje se dodiruju plodna polja Ravnih kotara i krš Bukovice, ili točnije u grad Benkovac i njegovu okolicu. Povijest se tu krije u kamenu.

 

Autor: Boro Vučković

Snimatelj: Mile Tapavički

 

benkovac4

 

Jadranska obala nije daleko od benkovačkihg vinograda. Tek je desetak kilometara zračne linije do mora. Blagi utjecaj Mediterana itekako se osjeća.

Donedavno je umjesto vinograda tu bio goli kamen, ali mukotrpnim radom i novim tehnologijama stvorilo se pogodno tlo za vinovu lozu. Kamen je ono što ovdje fascinira svakog došljaka. Kuće su od kamena, ulice su od kamena, mnogobrojne utvrde su od kamena – povijest je od kamena. Takav je i slikoviti, neveliki grad Benkovac sa svojih nekoliko tisuća žitelja.

Na brežuljku ponad Benkovca je utvrda – kaštel Benković – simbol ovoga grada. Pisani izvori spominju kaštel već u petnaestom stoljeću. Danas je to zavičajni muzej. Vrijedi proniknuti u prošlost, kad su baš ovdje bile granice Mletačke Dalmacije i Hrvatske koja je bila u personalnoj uniji s Ugarskom, a onda dolaze Turci. Grade se mnoge kamene utvrde koje u stalnim ratnim pograničnim sukobima mijenjaju vlasnike.

Takav je primjer i utvrda Kličevica. Ratove i nagodbe Mlečana, Turaka i hrvatsko-ugarskih velikaša plaća ovdašnji živalj i tek novijim arheološkim spoznajama počinje se povijesno, u europskim okvirima, vrednovati ovaj kraj. Tako su, primjera radi, baš u Kličevici sasvim slučajno otkriveni ostaci ovog lijevanog brončanog trocijevnog  topa koji  kao da je izrađen prema crtežu Leonarda da Vincija. Riječ je o zbirci  skica Leonardovih izuma koji se čuvaju u biblioteci Ambrosiana u Milanu, a višecijevni topovi nisu čest nalaz iz tih vremena.

benkovac2

 

Međutim, daleko najatraktivniji lokalitet u neposrednoj blizini Benkovca nije iz srednjeg vijeka, već seže u daleku prošlost. To je liburnijsko i rimsko naselje Asseria.

Vodi nas ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Marin Čurković: “Nalazimo se na lokalitetu Asseria u Podgrađu nedaleko Benkovca u jednom liburnsko-rimskom gradu čiji tragovi života datiraju u 5. stoljeće prije Krista. Cijeli grad kontinuitet života ima više od 1.200 godina.  To je posvjedočeno arheološkim istraživanjima koja traju 14 godina od 1998. godine pod vodstvom profesora Ive Farića ravnatelja Muzeja antičkog stakla. Istraživanja su na vidjelo iznijela brojne arheološke artefakte, a značajni su ovi bedemi podignuti u vrijeme Liburna u petom stoljeću prije Krista koji su građeni u tehnici suhozida koji su opasali cijeli grad. Na njih se nastavila rimska arhitektura gradnjom ovih velikih megalitskih bedema u prvom stoljeću poslije Krista. Kontinuitet gradnje i obrane grada vidimo i u kasnoantičkim bedemima koji se podižu u 6. stoljeću u vrijeme provala Avara i Slavena kada je grad i uništen i kao takav dočekao vrijedne ruke arheologa.”

benkovac

O visokom životnom standardu stanovnika Asserije govore mnogobrojni kameni spomenici, a s osobitom se pozornošću u muzeju u Benkovcu čuva ovaj oltar na kojem je reljef Kapitolijske vučice s Romulom i Remom. Početkom drugog stoljeća kroz Asseriju je s velikom vojskom prema Daciji prošao i slavni car Trajan.

Prođite i vi i zastanite – jer ovaj kraj, kao što je i naša priča pokazala, krije mnogo toga što nije klasična turistička ponuda kakvu daje bliska jadranska obala. Osobito je  vrijedno pogoditi vrijeme kad se održava poznati Benkovački sajam. Autentičnost ruralnog života, stari običaji, gostoljubivost uz tradicionalnu janjetinu i odlično vino tada su u prvom planu. Ali to je već tema za neku drugu reportažu.