Ekoškole rastu kao gljive u Mađarskoj

 

Naziv ekoškole mogu dobiti one mađarske obrazovne institucije koje se redovito bave praktičkim ostvarivanjem pedagogije značaja okoliša, održive potrošnje i razvoja i zdravstvenim odgojem. Osnovna škola u Algyőu je prije dvije godine uselila u novu zgradu. Ovdje se griju termalnom vodom, selektivno skupljaju otpad, a na satima nastave osobit naglasak dobiva zaštita okoliša.

 

Autorica: Zsuzsa Sári

Snimatelj: László Szögi

 

6

 

Nedavno je više od 300 učenika uzelo u posjed modernu zgradu sagrađenu tehnologijom prijatelja okoliša. Učenica EVA NÉMETH kaže: „U školi je mnogo staklenih površina, tako je mnogo i prirodnog svjetla. To je znatno ugodnije nego kad bi se stalno koristila električna rasvjeta.“

Svijest o važnosti okoliša pokazuje se i u tome što koriste reciklirani papir, a od otpada izrađuju igračke, čak i atraktivne kostime. Ravnateljica škole ZSUZSANNA IVÁN pojašnjava znanstvenu podlogu za ovakav pristup: „Čitavu pedagošku djelatnost naše škole prožima gledište pedagogije odgoja o okolišu, odnosno održivosti. To znači da u nastavne sate prokrijumčarimo elemente o kojima mislimo da doprinose izgradnji stava o važnosti okoliša. Ove godine je veliki šlager bilo računanje ekološke stope. To se na satu matematike može čudesno obraditi i zadaci računanja se rješavaju s tim podacima.“

Učenica VIRÁG NAPSUGÁR KISS priča: „Zadnja tema nam je bio Balaton. U matematici smo opisali njegov opseg, u poznavanju okoliša njegove ribe i životinje, na satu crtanja i tehničkog izradili smo plakat. Mislim da je to jako dobro uspjelo jer smo brda izradili od kutija za jaja.“

1Na satu crtanja djeca se baš sada upoznavaju s ambrozijom. To je potrebno i stoga što u Mađarskoj od 2,5 milijuna alergičara svaki drugi pati od peluda ambrozije. To što satove održavaju u prirodi i što se knjige iz knjižnice mogu čitati i na dvorištu ovdje je posve prirodno.

Žitelji Algyőa već prije više od deset godina uspostavili partnersku vezu s osnovnom školom u bavarskom Hebertsfeldenu. Otamo ih je sada posjetio nastavnički zbor. Djeca su ih iznenadila darom za čiju izradu su koristila rabljene plutane čepove.

Dok su se njemački pedagozi upoznavali s novom zgradom i opremom idejni začetnik partnerske veze razložio je zašto je ova suradnja uz zajednički organizirane šumske programe važna Nijemcima. KONRAD GOTTFRIED profesor je škole u Hebertsfeldenu i ovdje je gost koji prikuplja iskustva: „Mnogo slika i ideja smo mogli ponijeti sa sobom kući u Njemačkoj, gdje smo ih i ostvarili. Tako se i kod nas, u školi u Hebertsfeldu, rodio jedan projekt kada se dogodila velika katastrofa na Tiszi. Kad je cijankalij iz rudnika zlata zagadio Tisu također smo pokrenuli jedan projekt u Hebertsfeldu i naučili smo đake, pokazali im kako treba postupati s ekologijom, s prirodom, da se ne dogodi zagađenje.

4Školski razredi često posjećuju i Park divljači u Szegedu. Na Svjetski dan vode su došli ovamo na pustolovnu turu. Učenica MÁRIA SZABÓNÉ KÁLMÁN govori kako rade: „Sad smo dobili zadaću u kojoj se treba zaustaviti kod raznih životinja i potražiti zadatke vezane uz vodu.“ A tajni za odgonetavanje našlo se u izobilju, svjedoči njezin kolega GERGŐ MOLNÁR: „Kako deva skladišti vodu kad jednom dođe do nje? Odgovor je: u svojoj grbi, u obliku masti.“ Ali doživljaje ne pruža samo Park divljači nego i brojni izleti na biciklima i šetnje poučnim šumskim stazama.

Djeci nije strano ni vrtlarenje. Skupljaju kišnicu i koriste je u biovrtu. „Naše biljke ne prskamo spontano će profesorica MÁRIA SZABÓNÉ KÁLMÁN, „Ne koristimo kemikalije.“ Utjecaj na prirodu jednog čovjeka ili stanovništva zadanog područja može se opisati indeksnim brojem izraženim u jednom hektaru, ekološkom stopom. A angažirani rad u odgoju za brigu o okolišu priznat je i od države. Škola u Algyőu dobila je trajan naziv ekoškole.