U rimsko vrijeme koristilo se i ljekovito blato – peloidi. To je još jedna posebnost prirodne baštine Nina.

stonhengeBlato

 

Više od četiri desetljeća ovdje se provodi organizirana terapija.

MILEVA MUDRAŽIJA tvrdi: “Kao prvo pomaže za kožne bolesti, zatim  kostobolju, psorijaze,. Ljudi tu dolaze koji su bili polomljeni i imali razne operacije tako da se tu malo rehabilitiraju. Ustvari peloidno blato, sunce i more služe da se skupi malo energije kako bi se lakše pretrpjela  zima i lakše preboljele  tegobe. To je ustvari skupljanje sunčeve energije.”

Jedan od dobro namazanih gostiju se slaže s tim: “Ja mislim da je za kosti najbolje. Tamo gdje ste imali prelome, udarce. Ja sam u mladim danima igrao nogomet i primio sam mnogo udaraca i jednom riječju – pomaže.”

Kraljičina plaža i plaža Ždrijac osobito su privlačne.

Tako je more okružilo ovaj gradić u koji se najčešće ulazi preko ovoga kamenog mosta.

Blato2

Tu je i spomenik hrvatskom knezu Branimiru, rad kipara Josipa Povljana. Hrvati naseljavaju prostor Nina u sedmom stoljeću i tu osnivaju svoje prvo političko, kulturno i vjersko središte. Hrvatski narodni vladari – kneževi Višeslav, Borna, Mislav, Trpimir, Muncimir i Branimir, te kraljevi Tomislav, Petar Krešimir Četvrti i Zvonimir čvrsto su, kako potvrđuju arheološka nalazišta, povezani s ovim  prostorom.

Nin je zbog toga poznat kao najstariji hrvatski kraljevski grad. Godine 879. prvi je put u povijesti priznata hrvatska država, i to baš ovdje – u Ninu. Papa Ivan Osmi, potaknut odanošću Hrvata, iz Rima šalje pismo knezu Branimiru upućujući blagoslov narodu, zemlji i vladaru, što je, prema tadašnjim običajima, značilo međunarodno priznanje.