Austrijski centar za vukove – znanost i zaštita

 

Četrdesetak kilometara sjeverno od Beča svjetski je poznat istraživački centar smješten u Parku prirode Ernstbrunn. Bihevioristi iz Austrije, Njemačke i Mađarske ondje istražuju zajednička obilježja vukova, pasa i ljudi. Vrlo je zanimljivo zašto je upravo vuk, odnosno pas najvjerniji čovjekov prijatelj. Centar u Ernstbrunnu vodi temeljna istraživanja: kakve su spoznajne sposobnosti vukova i pasa za suradnju? Kakve su se iz toga razvila obilježja za socijalne odnose prema pripadnicima tih vrsta, a i prema ljudima? Sad je u Centru 12 vukova i 15 pasa. Riječ je o Timber-vukovima koji potječu iz uzgajališnih prostora u SAD-u, Kanadi i Europi.  

 

Autor: Günther Ziesel

Snimatelj: Marcel Lehmann, Werner Veits

 

woelfe1aVuka oduvijek obavija mit, od germanskoga krvoloka pa sve do vučice koju su navodno sisali Romul i Rem.

Sada znanstvenici osobito istražuju sličnosti  vukova, pasa i ljudi  Zašto je čovjek prije  otprilike 35.000 godina izabrao upravo vuka kao psa – kao najvjernijega pratioca?

Centar za istraživanja pruža pogled u istraživački rad s vukovima, koji su se još kao štenci naviknuti na ljude.

Sveučilišni profesor dr. KURT KOTRSCHAL govori: ˝Ne kažnjavamo vukove i pse, nema negativnih reakcija, dakle, nikad ne govorimo ˝ne˝, ni ˝fuj˝. Ali, kad su štenad svaki dan vježbamo ˝sjedni˝ i za to su pohvaljeni. To im ulazi u krv. I odrasli vukovi su rado s nama.˝

 

Zanimljiv je test vučjih kognitivnih sposobnosti. Trenerica mu pokazuje meso ili kobasicu, a daje suhu hranu u drugoj ruci. Je li se vuk spreman odreći suhe hrane i pričekati slasnu kobasicu? Čini se da da. Pas je spreman pričekati  4-5 puta dulje, jer nema tako izraziti lovački instinkt  kao vuk.

woelfe6a

U centru za istraživanja velik je prostor izdvojen za pse, žive u istim uvjetima kao vukovi. Zasad su odvojeni od vukova. Nastoje  što objektivnije procijeniti razlike u ponašanju. Moraju istražiti još niz faktora kako bi dobili relevantne rezultate. Mjere mjere rad srca i utrošak energije. Uskoro će ih uspoređivati s ljudima. Istraživači očekuju sociologijske sličnosti u skupnim  aktivnostima ljudi i životinja.

Sveučilišni profesor dr. KURT KOTRSCHAL napominje: ˝Jedna je od postavka da su vukovi i ljudi vrlo kooperativni, a slične smo socijalne orijentacije. Živimo u malenim grupama, surađujemo u lovu, odgoju djece. Vukovi i ljudi ratuju protiv susjeda. Vjerojatno zbog tih sličnosti složili su se ljudi i vukovi.˝

Vukovi su uvezeni u Sloveniju, Hrvatsku i u dijelove Italije i Njemačke, a u Švicarskoj  i Austriji žestoko traju diskusije o uvođenju vukova.

Sveučilišni profesor dr. KURT KOTRSCHAL kaže: ˝Hoćemo li u  Austriju uvesti vukove i medvjede,  s ekološkoga stajališta nije nevažno. Važna  je funkcija vukova i medvjeda u ekosistemu. Vukovi  su važniji. Važno je da budu zdravi, kao i lovci. To nije sporno. Vukovi i medvjedi su konfliktne životinje, mnogi ih ljudi ne trpe. Ne bih ni ja, da sam pastir, jasno. Sve ovisi o uspješnosti našega nadzora konflikata.˝

Unatoč socijalnim vezama s ljudima, vukovi u Centru nisu domesticirani, oni su pitome zvijeri.