Vodenica u Mohaču – tradicija i atrakcija

 

U Mohácsu živi mladić čija je sklonost prema spomenicima kulture osuđenima na propadanje neutaživa, baš kao i njegova spremnost za djelovanje. U proteklih 20 godina sudjelovao je u obnovi jedne crkve, spasio je kapele od propadanja, dapače, imao je ozbiljnu ulogu i u stvaranju azila za životinje u Mohácsu. Ne samo da organizira, već i piše natječaje, ali i fizičkim radom sudjeluje u spašavanju spomenika kulture. Kao predsjednik Mohácske udruge za uljepšavanje i zaštitu grada stvorio je istinsku zajednicu lokalpatriotskih stanovnika grada koji su stali uz njega i u spašavanju jednog mlina na vodi osuđenog na propadanje.

 

Autorica: Zsuzsa Sári

Snimatelj: Zsolt Végh

 

Mohač3a

Mlin na vodi ˝Sveti Nikola˝ uz potok Csele jedini je industrijski spomenik kulture grada Mohacsa. Osobitost mu je što zahvaljujući zatvorenom prostoru za kolo s lopaticama potok teče unutar zgrade. Svojim impozantnim vodenim kolom, golemom  osovinom od hrastovine, od drveta izrađenim zupčanicima i mlinskim kamenima mlin priziva srednji vijek.

Mlinar NORBERT M. BUGARSZKI o svom mlinu kaže: ˝Ovo je posljednji mlin na vodi u okolini. Od kulture mlinova kada je na Dunavu bilo 30 brodova-mlinova, jedan ili dva mlina pokretanih ljudskom ili životinjskom snagom i šest mlinova na potocima u okolini Mohácsa, ovaj je posljednji. Jedan je od spomenika kulture zaštićenih u čitavoj zemlji.˝

To što se zgrada danas nalazi u ovakvom stanju može se zahvaliti obitelji Bugarszki. Naime, 2007. godine kupili su posve ruševnu zgradu mlina.

Tada je glava obitelji počela istraživati povijest mlina. Saznalo se da je na ovom mjestu već 1331. godine stajao mlin. Od vlasnika, pripadnika srpske zajednice u Mohácsu, mlin je u XIX. stoljeću dospio u ruke imućnih židovskih trgovaca žitaricama. Posljednji vlasnik, koji je obavio ozbiljne modernizacije, više se nije mogao natjecati s mehaniziranim parnim i električnim mlinovima i 1950-tih godina je prestalo mljevenje. Nakon toga sve je krenulo u propadanje.

NORBERT M. BUGARSZKI, mlinar, naglašava:  ˝Trebalo je odgovoriti na pitanje jesmo li toliko bogati da pustimo propasti ovu našu vrijednost.˝

Mohač4a

Nakon što su zajedništvom zanesenih mještana obnovili zgradu, u mlinu su sakupili i izložili sredstva koja prikazuju preradu žitarica od prapovijesti do naših dana.

Mlinar NORBERT M. BUGARSZKI govori: ˝Ovako mi je lakše predočiti da će od žita postati nešto i ako ovo prosijemo imat ćemo brašno potpune meljave.˝

Ima tu kamena za mljevenje koji priziva prapovijest, drvenog mužara koji odgovara tehnici iz srednjeg vijeka i više ručnih mlinova koji se već računaju kao ˝suvremeni˝.

Gazda mlina s neskrivenim ponosom pokazuej relikvije i priča: ˝Mi smo ta zemlja u kojoj je 1867. godine András Mechwart u tvornici Ganz patentirao valjne stolice, uređaj za mljevenje koji je krenuo na put osvajanja svijeta i prošlo je 150 godina,  a da do danas nisu znali izumiti ljepši, bolji i suvremeniji.˝

Stanovnici iz okoline donosili su svoje vreće za brašno koje su pronalazili na tavanima. Tako se stekli ozbiljnu zbirku švapskih vreća za brašno koje su žene bogato ukrašavale gustim tkanjem i na njima označavali svoje ime, naziv mjesta, čak i kućni broj.

Norbert Bugarszki se doista osjeća u svom elementu kada upućuje djecu u tajne rada mlinara. Prošle godine se odlučio za gradnju jednog mlina s velikim kolom unutar kojeg je čovjek koji ga okreće gaženjem i tako je načinio jedini mlinski uređaj pogonjen ljudskom snagom u Europi, koji funkcionira

NORBERT M. BUGARSZKI, mlinar, ističe: ˝Smatrali smo velikim izazovom da bez planova i opisa pokušamo rekonstruirati jedan ovakav sklop.˝

Na sreću za ovo su u Erdelju našli jednog majstora, u osobi Dr. Lászlá Mártona inženjera strojarstva koji je bravuroznom stručnom domišljatošću riješio nesvakidašnji zadatak.

Mohač1a

Cilj gazde mlina naravno nije to da mještani od sada ovdje daju samljeti svoje žito, nego prikaz funkcioniranja mlina, oživljavanje dijela prošlosti.

Mlinar NORBERT M. BUGARSZKI napominje: ˝Pri obnavljanju spomenika kulture nevolja je često u tome, bili to kaštel, crkva i bilo što drugo, da samo vraćamo opeke i okrečimo, ali to nije kraj, to je samo ponovna izgradnja. Ponovno oživljavanje je drugačiji sadržaj. Ima li tamo života, dolaze li tamo djeca igrati se, ima li svoju funkciju?˝

Čini se da je gazda mlina postigao svoj cilj jer kaže: ˝Ljudi dolaze i odlaze, pronose dobar glas o nama i mjesto je ponovno oživjelo.˝