Slavlje u Cetinskoj krajini – 300 godina Sinjske alke

 

Sinj, srce Dalmatinske zagore, ljeti zna izgarati od vrućine. Ipak, malo tko ondje pomišlja tada na godišnji odmor. Jer se u prvom tjednu kolovoza održava glasovita konjanička viteška igra Alka. Ubrzo zatim, veliko je slavlje blagdana Velike Gospe, zaštitnice grada, koja je prema legendi čudotvornim moćima odbila najezdu nadmoćne vojske turskih osvajača 1715. Ova dva sretno vezana događaja uvijek privuku mnoštvo znatiželjnika i hodočasnika,  na ponos i zadovoljstvo domaćina koji ih vrijedno pripremaju cijele godine. A posebno ove, jer je riječ o okrugloj obljetnici datuma koji je označio veliku povijesnu prekretnicu.

 

Novinarka: Zrinka Krešo

Snimatelj: Damir Bednjanec, Arhiva HRT-a

 

Sinjska-alka1

Viteško Alkarsko društvo smješteno je u jednoj od najljepših palača, nadomak središnjeg trga.Tu je i svetište Čudotvorne Gospe Sinjske. Njoj alkari posvećuju svoj turnir svakog ljeta. A svaki dan deseci vjernika dolaze se pokloniti njezinim moćima kojima je prije 300 godina spasila grad od Turske opsade. Te noći svi su se u opkoljenoj tvrđavi molili slici nebeske zaštitnice, koju su donijeli franjevci. I u osvit 15. kolovoza dogodilo se čudo: Osmanlije su se neobjašnjivo povukli iz cijelog cetinskog kraja.

Fra PETAR KLAPEŽ, gvardijan franjevačkog samostana u Sinju, priča: ˝ Turski kroničar je zapisao da su tu noć turski vojnici vidjeli kako cijelu noć u bijelome hoda po zidinama grada Sinja gospođa u bijelome, obasjana u svjetlosti.˝ Zato su je i prozvali Čudotvornom Gospom.

 

I zato vitezovi svake godine jašu kroz središte grada pod punom opremom nastojeći pokazati rijetku vještinu – kopljem pogoditi mali metalni prsten ravno u sredinu.

Gospa Sinjska Među njima je i Mario Šušnjara. Kad dođe vrijeme odijevanja odore, presudna je pomoć ukućana. Mlađe alkare oduvijek je za natjecanje pripremala majka, a oženjene supruga. Velika je čast imati alkara u obitelji.

Mario je prvi naraštaj u svojoj obitelji, a već dvostruki pobjednik. MARIO ŠUŠNJARA, alkar, pojašnjava: ˝Svi mi gorimo za pobjedom. Pripremamo se cijele godine da bismo pobijedili. Svih nas sedamnaest želi isto, žele pobjedu.˝

Alkari moraju biti ponajprije dobri jahači. Za to ih odmalena po tradiciji priprema gradski konjički klub. Treniraju iz dana u dan. A svi su napori usmjereni jednom jedinom presudnom danu utrke.

 

 

Alkar NENAD MARIĆ je iskusan jahač i dobro zna: ˝Za konje to nije lagano, to je konjima puno teže nego odraditi neku preponsku utakmicu, galopsku utrku. Tu van konji trče u širini 3.5 metara, sa strane su ljudi. To je jako psihičko opterećenje za konja.˝

Sinj Alka 300

Svaki konjanik alku će gađati tri puta. Pobjednik je, naravno, onaj tko koji skupi najviše bodova. Da bi sve bilo časno i pošteno, brine se alkarski časni sud. Jer ovi su vitezovi ujedno i vojna postrojba.

Dr. med. IVAN NASIĆ, tajnik Viteškog Alkarskog Društva, ističe: ˝To i je osobina Alke da eksluzivitet sudjelovanja u Alci imaju samo ljudi rođeni u tom kraju, i druga je osobina Alke kontinuitet od 300 godina.˝

Za okruglu obljetnicu uređuju se Alkarski dvori i Muzej alke. U sadašnjem pak Muzeju Cetinske krajine čuva se dokument o posjetu saskog kralja Friedricha Augusta II Alki 1838. godine. Nije zabilježeno je li i on tada svratio u svetište čudotvorne Gospe Sinjske. Ali, mnogi drugi koji joj stoljećima hodočaste, tvrde da je zaslužna za ozdravljenja, sretne životne preokrete i blagotvorna ispunjenja zavjeta.

Ove iznimne godine sinjski alkari namjeravaju joj izraziti zahvalnost na poseban način: pustiti brkove, kako bi izgledali baš poput svojih predaka.