Sočka pastrva – endem slovenskih rijeka

 

 

Sočka pastrva endem je u slovenskim rijekama. Živi isključivo u jadranskom slivu, a najbrojnija je u rijeci Soči i njezinim pritokama. Već njezino latinsko ime Salmo marmoratus kazuje da je njena glavna karakteristika mramorni uzorak, a može narasti više od jedan metar i doseći težinu od 20 kilograma. Ugrožena je ribolovom, onečišćenjem i regulacijom vodotoka te miješanjem s “useljenom” potočnom postrvom. Zbog križanja s njom zasigurno bi izumrla, da u devedesetim godinama tolminski ribari nisu zajedno s francuskim stručnjacima potražili genetski čiste sočke pastrve, formirali plemensko jato, pobrinuli se za rasplod i pomogli da se sočka pastrva vrati u jadranski sliv. Unatoč tome ne miruju. Također žele zaštiti i sočkog lipljena, a u tijeku je i prekogranični projekt u kome surađuju s kolegama iz italije.

 

Autorica:  Carmen Leban

Snimatelj:  Andrej Lupinc

 

pastrva2

 

Devedesetih godina u strmim je tjesnacima kristalno čiste rijeke Zadlaščice, stisnute između strmih planina, pronađeno je jato sočkih pastrva. Zbog zabačenosti teško dostupne rijeke sočka pastva se obranila od potočne pastrve i drugih križanaca. Isti su dolazili u sliv Soče početkom 19. stoljeća.

LUCIJAN REJEC, predsjednik Ribičkog društva iz Tolmina kaže: “Kada je otkrivena genetski čista sočka pastrva, institut Tour de Valat iz Francuske pokazao je interes da se započne projekt, jer mu se činio zanimljivim. Budući da se u Zavodu za ribarstvo u Ljubljani nije postigao dogovor, obratili su se nama i tako na tim istraživanjima surađujemo već 21 godinu.”

Usljedila je izgradnja ribogojilišta na reki Tolminki, gdje je osnovano plemensko jato za dobivanje rasplodnog materijala genetski čiste sočke pastrve. Zimi uzgajivači riba svaki dan pregledavaju primjerke ženki i određuju one koje su prikladne za postupak oduzimanja ikre za rasplod.

pastrva3

Svake godine obave više od mjesec dana terenskog istraživačkog rada, što zahtijeva  i dosta sudionika, kaže LUCIJAN REJEC.

Nakon što se ženkama uzme ikra a mužjacima  sjemena tekućina, postupak se nastavlja u mrijestilištu, gdje slijedi postupak oplođivanja. Ikra je uspješno oplođena, kada dobije oči. A u mrijestilištu u tome uspješnost iznosi 80 do 85 posto. Godine angažiranog rada već su urodile rezultatima.

DUŠAN JESENŠEK, voditelj uzgoja ribičkog društva u Tolminu pojašnjava utjecaj svih tih napora: “Trend padanja brojnosti sočke pastrve se okrenuo. Mi ga pratimo i u udjelu gena sočke pastrve, koji je od 90.godine narastao sa 30 na 60 posto gena i još uvijek raste. Na dobrom smo putu da tamo, gdje se još nalaze križanci, možemo naći pastrvu s više od 90 posto gena autohtone sočke pastrve.”

U Ribičkom društvu Tolmin ponosni su na svoje rezultate. Unatoč tome ne miruju. Trenutno se bave spašavanjem sočkog lipljena. Za njega je – slično kao i za sočku pastrvu – sudbonosno bilo križanje, u ovom slučaju s dunavskim lipljenom.

lipljen1

DUŠAN JESENŠEK kaže: “Nismo htjeli zaboraviti na lipljena, koji je za ribolov i kao predstavnik salmonidnih vrsta u Posočju vrlo značajan. Već krajem devedesetih godina započeli smo s obavljanjem pokusa umjetnog uzgoja, uspjeli smo 2000.godine, kada smo zatvorili uzgojni ciklus i danas smo sposobni uzgojiti lipljena od ikre do jedinke za rasplod i od jedinke za rasplod do ikre. U tijeku je i znanstveni dio usredotočen na to, da se iz zone križanja savskog i sočkog lipljena polako izdvaja originalni sočki, jadranski lipljen.” Trenutno je u tijeku projekt INNOVAQUA, koji se sufinancira u okviru Programa prekogranične suradnje Slovenija-Italija 2007–2013 iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i nacionalnih sredstava. Tolminsko ribičko društvo tu sudjeluje u okviru cijepljenja lipljena protiv nekih bolesti i stresa.

U rijeke se svake godine pusti više od tone i pol odraslih riba. One imaju vrlo mali postotak mogućnosti za preživljavanje i namijenjene su prije svega komercijalnom ribolovu, koji je značajan dio turizma u posočju. Među ribičima iz inozemstva najviše je Francuza, koji su osnovali čak Klub ljubitelja Soče i tako dokazali, koliko puno im znači ova čudesna rijeka.