Podzemne pustolovine u rudniku Mežica

 

Rudnik olova i cinka u Mežici jedan je od najstarijih rudnika u Europi. U njemu je očuvana kulturna, prirodna i tehnička baština, što su je stoljećima stvarale generacije rudara. Tijekom 350 godina povijesti aktivnog rudarenja mežički su rudari prokopali nevjerojatnih 1 000 km rovova i uz to iskopali oko 19 milijuna tona olovne i cinkove rude. Nakon što je rudnik zbog nerentabilnosti zatvoren, u mežičkom je podzemlju počela nastajati jedinstvena podzemna avantura.

 

Autorica: Marjana Grčman

Snimatelj : Saša Grmek

 

Mezica4

 

U zabačenom podzemlju između Pece i Uršlje gore, upravo na sjevernom rubu Slovenije, sve je ostalo isto kao one daleke 1994. gdine. Tada je ispod Pece konačno zamrla buka turbina i eksploziva i konačno su umuknuli zvuci čekića i krampova. U rudniku, koji je ovdašnjim ljudima stoljećima određivao način života, posjetitelje čeka rudnik sa čak 300 starih rudarskih ulaza, koji predstavljaju svojevrsno putovanje kroz povijest vremena. Sve od Rimljana, koji su otkrili ovdašnja nalazišta rude, pa do sadašnjosti, kada se kroz razgranatu mrežu rovova pretaču skupine turista.

MIRJAN PILETIČ, nekadašnji rudar i turistički vodič po Podzemlju Pece kaže: “Kada dođem u rudnik, čini mi se da se osjeća pulsiranje poput onoga kakvo je bilo ovdje nekada. Za svaki rov što ga vidiš, razumiješ i znaš kako je nastajao. I sve odjednom oživi.”

 

Mezica1

Podzemlje Pece je izbušeno poput sira. Neki dijelovi rudnika nisu namijenjeni širokom krugu posjetitelja. Jedan od takvih krije se 417 metara ispod zemlje. Tamo je labirint vodom natopljenih rudarskih rovova, kroz koje se vesla i tako na svojevrstan način otkriva tajnoviti svijet rudnika Mežica. Iz tih su rovova prilikom ukidanja proizvodnje 1994. godine u samo četiri mjeseca izvukli van cjelokupnu rudarsku opremu.

Nakon toga u prazne je rovove prodrla voda. Tu je visinska razlika između najdublje poplavljene točke rudnika i vodene površine 156 metara, što je i najdublje izmjerena voda u Sloveniji. Zanimljivo je da je voda, po kojoj se vesla, pod stalnim nadzorom i unatoč stogodišnjem iskorištavanju olova je pitka, jer galenit kao glavna ruda za dobivanje olova nije topiv u vodi.

 

ANDREJ LOJEN je turistički vodič po Podzemlju Pece i poznaje ga kao svoj džep: »Kod rudnika me najviše oduševljava što je djelovao poput grada. Kada bi ondje bila i trgovina, ljudi bi mogli tamo i živjeti, jer su imali sve – pa i prijevozna sredstva. Poput malog grada je, poput mravinjaka.«

Mezica2Kroz napuštene rovove mežičkog rudnika provedena je i jedinstvena, šest kilometara duga biciklistička staza.

Biciklisti se voze po vijugavom bespuću rovova, gdje su nekada jurili transportni željeznički vagoni. A posebnost rudnika je i »divlji« dio, u kome su u tijeku znanstvena istraživanja i još je uvijek sve ostalo isto kao u vrijeme aktivnog rudarenja. A inače je rudnik Mežica krvavo povezan s poviješću.

Nekadašnji rudar i turistički vodič po Podzemlju Pece ALOJZ LUPŠA sjeća se: “Olovo se koristilo kada su se ljudi međusobno ubijali. Ironija je da su ljudi baš tada u rudniku i najviše zarađivali. Imali su vrlo dobre plaće i bili su potrebniji u rudniku nego na bojnom polju.”

 

Kroz mežički rudnik teče Geopark Karavanke, koji se natječe za upis u europsku mrežu geoparkova u okviru UNESCOa. Uz sve projekte, koji su danas u tijeku u ovom napuštenom rudniku, čini se kako život u mežičkom podzemlju nikada nije ozbiljno zamro.