Zagorje digitalni zavičaj

 

Tri rijeke na sjeverozapadu Hrvatske – Sutla, Bednja i Sava – zatvaraju brežuljkasto, zeleno i vinorodno Zagorje. Opisano, opjevano i oslikano bezbroj puta, to je područje od nekih dvije i polo tisuće četvornih kilometara nepresušni izvor nadahnuća umjetnicima. A sad se sretno seli i u virtualni svijet bez granica, zahvaljujući novim tehnologijama i ljudima koji znaju spojiti prošlost, sadašnjost i budućnost na zanimljiv način i istodobno znanstveno utemeljen način. Pridoda li se tomu pozitivna upotreba društvenih mreža, eto primjera kako se od svojeg kraja može stvoriti digitalni zavičaj dostupan svima u svijetu, koji je već odavno postao globalno selo.

 

Autorica: Daria Marjanović

Snimatelj: Siniša Galar

 

jakovlje2

 

Pod maglom ili na suncu, Zagorje je onima koji ga vole najljepši kraj. I htjeli bi ga pokazati cijelom svijetu. Ta namjera vodi pokretača svjetske zagorske mreže do Etno kuće u Igrišću, gdje bivša ˝najuzornija hrvatska seoska žena˝ već pola stoljeća prikuplja starine koje su za mnoge tek starudije. Vlasnica ˝Bakine okućnice˝ NADICA BEDEK prisjeća se: ˝A onda sam se ja mislila – Bože dragi, pa sve ćemo to spaliti, baciti, pa danas-sutra moja djeca, ili unici, ili neko, ne bude ni znal kaj to je.˝

Protiv toga se bori i Proksima – nezavisna udruga za edukaciju i razvoj, samo na nov način, kako potrvđuje osnivač MARIO ŠIMUNKOVIĆ: ˝Pokrenuli smo jedan portal – web stranicu i FB stranicu na kojima objavljujemo digitaliziranu građu vezanu uz povijest Jakovlja, Jakovljanskog kraja, odnosno mjesta Jakovlje, Igrišče i Kraljev Vrh.˝

Crkva na Kraljevom Vrhu čuva dokumente od doba nastanka imena okolnih mjesta i pvog popisa stanovništva, do najvrednije knjige “Status duša 1853″. Župnik Ivan Hrastović daje na uvid rodoslovlja, a zauzvrat prima pregled njegovih prethodnika. Potporom u potrazi za stradalnicima ratova, pridružuje se desecima volontera interaktivne zajednice pod skupnim imenom Digitalni zavičaj.

Drugi će radije pristupiti akciji ˝Zagorje na starim fotografijama˝. S njom je na mrežne stranice stigla Gupčeva lipa, pod kojom se kovao plan za Seljačku bunu 1573. Ili jedini spomenik himni na svijetu pokraj Klanjca – od postavljanja 1935. nezaobilazno mjesto posjeta i susreta.

jakovlje1

Poziv na Facebooku odmah se svidio Matiji. Nakon tvorničkog posla u Humu na Sutli uz slovensku granicu, on traži vizuru sa zadane razglednice. To se izvrsno povezuje s foto-albumom koji gradi već tri godine. MATIJA MIKLAUŽIĆ otkriva: ˝Jednostavno mi je došlo ono – hajde da ja podijelim taj svoj album na tu stranicu da vide ljudi, znači te stare fotografije koje su na stranici, pa kak je sad stanje kaj se sve promijenilo.˝

Tako slika sve do rodne Krapine. I dalje, do Radoboja. U osnovnoj školi upravo traje izložba Foto-kluba Krapina i dječja radionica. Rezultate će sigurno vidjeti svi koji prate Jakovlje.com.

Putujući ured stiže do svojeg polazišta. Općina pomaže kupnjom opreme, prostorom za predavanja i aktivnim sudjelovanjem. Jer početna radoznalost mladog ekonomista otkrila je mnoge vrijedne podatke i veze. Sama načelnica izdanak je jedne od mnogih obitelji što su se odavde iseljavale u Ameriku, Australiju, Kanadu, stoljećima prije vala europskih gastarbajtera.

Načelnica općine Jakovlje SNJEŽANA BUŽINEC kaže: ˝Ja mislim da to nije samo igra i da je to na neki način pomoglo svima nama da otkrijemo gdje smo sve.˝

jakovlje3

Oni koji u Zagorju ostaju, još lakše će se naći. Nakon mnogih internetskih razgovora, Mario i Matija prvi put se vide u Krapini. Uz stalnu potporu supruga, svakako će zajedno smisliti nešto uz 4 već započeta podprojekta, koja nabraja MARIO ŠIMUNKOVIĆ: ˝Planiramo obraditi sve osobe iz Jakovljanskog kraja koje su otišle u Ameriku početkom 20. st, planiramo obraditi sve osobe koje su poginule i nestale u I. svjetskom ratu i II. svjetskom ratu, i plan za idućih par godina je napravit rodoslovlje svih obitelji iz cijelog Jakovljanskog kraja.

Odatle i ideja Škole u dvorcu, koji je to doista bio do 1976. Praunuke bivših đaka odjenule su se svečano za prvi posjet. Sadašnji dom nekoliko umjetnika, usred parka skulptura, vodi Alen Novoselec. On djeci pomaže da oslikaju doživljaj.

I eto još jedne uspomene za buduće naraštaje, koji će naslijediti Digitalni zavičaj.