Ostaci Mussolinijevog Alpskog bedema

 

Ni manje ni više nego 350 bunkera. Ti su armirano-betonski divovi podignuti na strategijski važnim dijelovima Južnoga Tirola. Neki su skriveni, a drugi se ponosno i prkosno uzdižu u krajoliku. To su ostaci nekadašnjeg Alpskoga bedema što ga je fašistički diktator Benito Mussolini podignuo kasnih 1930-ih. Očito se nije uzdao u svoga saveznika Adolfa Hitlera i Njemačku vojsku. Bilo kako bilo, gradio je bunkere. Oni su, upravo iz tog političkog razloga, dugo bili zabranjena tema u Južnome Tirolu. A sad ih sve više koriste, primjerice kao skladišta, ali i za umjetničke akcije.

 

Autor: Martin Hanni

Kamera: Agostino Fuscaldo

 

bunker3a

 

˝Imali smo sreću da blizu Alpskoga bedema nije bilo većih borba. Bunkeri, te podzemne utvrde, dugo su ostali skriveni i jedva se za njih znalo. A ako se i znalo, bili su preopterećeni prošlošću. Znalo se tek da bunkeri imaju veze s mrskim vremenima u Južnome Tirolu, s fašizmom.

Bunkeri su zapravo posljednji ovdašnji obrambeni objekti. Atomska bomba zahtijeva posve nove obrambene metode i jaka atomska skloništa˝, govori HEIMO PRÜNSTER iz Zavoda za bunkerologiju, koji predano radi na senzibilizaciji javnosti za tu temu.

Nije svakome vlasniku bunkera jasna vrijednost tih betonskih divova.No, u selu kod Bozena, u legendarnoj krčmi, pirka novi vjetar. Mjesni kulturni odbor, okupljen oko Günthera Ronera, koji je vlasnik bunkera, želi dati novi identitet gusto načičkanome bunkerskom krajoliku ove regije.

 

bunker2a

Osobito dobro uščuvani, ali i neki manje uščuvani bunkeri postat će dijelom krajolika. Prohujale su duge godine skrivanja i potiskivanja. GÜNTHER RONER kaže: ˝Vidim konkretnu korist, osobito u povijesnome smislu. Neka mlade generacije znaju što je bunker i zašto ih ovdje toliko ima. Moguća je i praktična primjena, primjerice za turizam i nastavu.˝

Trebalo bi pomno istražiti bunkere pod zajedničkim imenom Alpski bedem. Arhitekt Heimo Prünster fotografski je zabilježio i izmjerio veći dio vojne arhitekture. U mnogome mu je pomogao maleni Institut za bunkerologiju. Južni je Tirol doživio i dalje razvija tri velika projekta: prvi je Alpski bedem, pa 1960-ih Brennerska autocesta, a danas Brennerski tunel.

I u području Merana ima zaostalih tragova Alpskoga bedema. U jednome od njih ima i osobitih tragova – oni su djelo umjetnika Matthiasa Schönwegera. Njemu pripada 30 bunkera u zemlji.

 

bunker1a

Osim Instituta, i jedna znatno mlađa udruga pokušava donekle rasvijetliti te mračne bunkere. Slikar Matthias i arhitekt Heimo pridobili su za svoje ideje uglednoga bankara i s njime osnovali udrugu ˝Bunkerforum Kasematte˝.

ERWIN SEPPI potvrđuje: ˝Udrugu smo osnovali prije godinu dana. Isprva iz znanstvenih i arhitektonskih razloga, ali uskoro se i umjetnicima ondje otvorilo eksperimentalno polje. Doduše, ne usuđuje se svatko postaviti izložbu u bunkeru, ima raznih stajališta.˝

HEIMO PRÜNSTER dodaje: ˝Istražujemo i kopamo, ali i eksperimentiramo.˝ A MATTHIAS SCHÖNWEGER zaključuje: ˝Ovi prostori moraju biti u funkciji, doživjet će svakako prenamjenu. Bunkeri su odvalili zanimljivu prošlost, a pred njima je još zanimljivija, mirnodopska budućnost.˝