Život se mijenja s godišnjim dobima

 

Kultivirani krajolik povlači se pred šumama i travnjacima u dolinu i iznad nje. Cijela Stena prepoznata je u znanstvenim krugovima kao najbogatije stanište euro-mediteranske flore u Sloveniji. I postala je spomenik prirode.

 

Dragonja7a

 

Svoju razarajuću snagu Dragonja pokazuje za jesenskih jakih kiša, kada rjeka podigne svoj vodostaj do maksimuma. Hrpa kamenja i naplavina tada temeljito preoblikuje korito. No to se događa sve rjeđe.

Krajolik zarasta; grmlje, gustiš i šuma zadržavaju sve više vode, a sve manje vode odlazi u pritoke i rijeku. Biljni pokrov štiti površinu od erozije. Rijeka sama nalazi ravnotežu s okolišem. I sa padina iznad donje doline dotiču pritoke.

Preko flišnog praga pod Koštabonom šumi slap Supot. Cijeli njegov vodotok je posebna prirodna znamenitost. Sliv zadržava više vode nego nekada.

Ljeti potoci i Dragonja presuše.

Tamo, gdje se dolina Dragonje već proteže prema moru, izgubila je svoj prirodni izgled. Postala je plantažno polje.

Dragonja14a

Kada su istarska sela iznad lugova Dragonje već daleko, rijeka krene po umjetnom koritu prema moru. Njena naplavna ravnica pretvorena je u solane. Samo uz riječno ušće još je ostao boćati močvarni teren.

Prirodne oscilacije određuju životne prilike za opstanak svih ovih posebnih dragocjenih biljnih i životinjskih zajednica. Doista je potrebno zaštititi cjelokupno područje i očuvati tu izuzetnu sub-mediteransku prirodnu baštinu, jedinu u Sloveniji.