Novi pothvat alpinista Reinholda Messnera

 

Nekadašnji ekstremni alpinist i kralj “osam-tisućaša“, Reinhold Messner, više se ne penje na opasne vrhunce i ne osvaja pustinje. Postao je ni manje ni više nego muzealac. Lani je osmislio šest muzej – primjerice Ortler u dvorcu Juval kod Merana, ili onaj u Sigmunds-kronu kod Bozen-a. Posljednji je u nizu na samome vrhu skijališta Kronplatz u Pustertalu, nazvan “MMM Corones“. Osmislila ga je slavna arhitektica Zaha Hadid – kao mjesto spokoja, tišine i tradicionalnog alpinizma.

 

Autor: Martin Hanni

Kamera: Agostino Fuscaldo

 

Corones1

 

“Obuhvatio sam u ovome muzeju krajolik i gorje. Oblaci i magla uvijek su drugačiji. Pokazujemo gostima najljepše gorje svijeta, Dolomite – od Ortlera, tamo na zapadu, pa sve do gorja oko Lienza u isočnome Tirolu. Pritom sam izabrao dvije osobite točke, dva vidikovca: Geisler-grupu u Villnößtalu jer to je moj zavičaj, moja povijest, a druga je točka Heilig-Kreuz (Sveti Križ). Upravo je ondje – a ne na Everestu – bio moj najteži uspon“, s tim riječima dočekuje nas REINHOLD MESSNER u muzeju Corones.

Njegov posljednji muzej ujedno je i najviši. A on ih je tijekom svoga pustolovnoga života  bio je od osvajao redom.

“Ja sam u mladosti svladavao teške penjačke rute  ili u ledu, osvojio sve osamtisućnjake“, kaže, “S godinama sam otkrivao gorštačka lica i njihove planinske priče. Postajala su mi sve važnija. Stoga sam proučavao pučanstvo. Aposlije sveta brda.  Zanimalo me zašto su te gore toliko poštovane.“

Muzealac i dalje skuplja građu iz najvažnijih okolnih gora, te crpi nadahnuća iz suvremenog opusa arhitektice Zahe Hadid.

Corones

Posjetitelji stižu u alpsko carstvo legendarnih alpinista. REINHOLD MESSNER ih upućuje: “Sačuvana su sva obilježja alpinizma. Riječ je o 250 godina književnosti i umjetnosti, filozofije i slikarstva. Slavni filozofi i pisci, primjerice Thomas Mann – autor romana „Čarobna gora“ –hvatali su se u koštac s fenomenom brda. Sve sam to navukao u Muzej. Mi u Južnome Tirolu dobro smo razvili turizam, a uz turizam vezan za prirodne ljepote. No nudimo i kulturni turizam.“

Turizam i kultura, alpinistička oprema i suvremena arhitektura – sve je u stilu arhitektice čiji su objekti bez kutova i koja ima posebno osjetljivo oko za prirodne ljepote. Ona je izrazita suprotnost Reinholdu Messneru, koji djeluje i društveno-politički: muzealnom oštroumnošću ističe granice koje mora poznavati svako društvo, a radi podjednako na novim alpskim temama i tradicionalnom alpinizmu.

“Zauzimam se za to da i mali seljak može bez opasnosti svojim traktorom doći na planinske pašnjake, inače ih on ne bi mogao doseći, morao bi napustiti zavičaj.  A s druge strane, branim se od žičara, od novih planinarskih domova i sam se penjem na najviše vrhove. Uokolo je veličanstveno gorje, tisuće vrhova… Brda moraju ostati takva kakva su. Tko može, neka se penje visoko, koliko god želi, ali neka ne dira gorje.“

Corones2

Citati na zidovima posjetiteljima su putokaz i povezuju podzemne i nadzemne svjetove sa slikarstvom, arhitekturom, kiparstvom, filmom, literaturom i fotografijom.

Jama je arhitektonski biser, a kroz njezin otvor puca divan pogled na interijer.

A sljedeća zamisao Reinholda Messnera je glazba budućnosti. glazba budućnosti .“Važno je umrežiti muzeje“, smatra, “ Otuda i zamisao da stazama spajamo najmanje dva. Staze vode od Kronplatza (gdje smo sad) preko predivnih Dolomitskih prijevoja u Cortinu, pa do Monte Rite, gdje je još jedan – dakle, upupno svih šest muzeja. Pothvat bi trajao tri-četiri dana, a ne bi nam trebale nove staze ni domovi, jer već sve postoji. A prije svega je ideja: neposredno doživjeti Dolomite u punoj ljepoti.“