Čuvari slovenskih dupina

 

Ekipa televizije Slovenija pridružila se sudionicima međunarodnoga kampa, što ga svake godine organizira društvo Morigenos, neprofitna stručna nevladina organizacija, koja već deset godina vodi brigu o učinkovitoj zaštiti morske životne sredine i biotičke raznovrsnosti. Njihova glavna djelatnost je Slovenski projekt za delfine – dugoročni program istraživanja, promatranja i zaštite delfina u slovenskom moru i vodama sjevernog Jadrana. Kod prepoznavanja delfina vrste velika pliskavica, koja je i jedna od najpoznatijih vrsta kitova i delfina u svijetu, koristi se potpuno bezopasna metoda identifikacije – fotoidentifikacija, koja se odvija u prirodnoj sredini, bez uznemiravanja ili dodirivanja tih prekrasnih bića.

 

 

Autorica: Zarja Kambič

Snimatelj: Jure Nemec i arhiv Morigenos

 

 morigenos4

Već ujutro članovi društva Morigenos sa sudionicima međunarodnog kampa odlaze u potragu za delfinima. Jedan dio skupine čamcem odlazi na otvoreno more. Svaki dan pokušavaju pregledati što veće područje i tako povećati mogućnosti da uopće pronađu delfine.

Sudionica međunarodnog kampa iz Austrije JUDITH ULLMANN pod dojmom je: “Stojiš na čamcu i promatraš more, ne bi li negdje ugledao peraju delfina, koja se pojavi na površini. A ponekad ih vidiš kako skaču.”

Glavna metoda istraživanja je fotoidentifikacija, koja je potpuno neinvazivna. Delfini se fotografiraju i prepoznavaju na temelju prirodnih oznaka na njihovim leđnim perajama.

ANA HACE iz Društva Morigenos objašnjava: “Kao što ljudi imaju različite otiske prstiju, delfini imaju različite leđne peraje i na temelju fotografija što ih snimimo naknadno možemo identificirati pojedine delfine i uvrstiti ih u naš fotoidentifikacijski katalog.”

Kroz deset godina promatranja prepoznato je već više od 130 delfina, koji se zadržavaju u sjevernem Jadranu, a od 40 do 70 ih spada u delfine koje viđamo svake godine. Za njih bismo mogli reći da su to lokalni, slovenski delfini. Svaki delfin, što ga prepoznajeu, dobiva i ime.

morigenos3

ANA HACE pozna ih sve poimence: “Zanimljiva je na primjer Dafne. To je jedna od mlađih ženki. Sada ima novo mladunče. Kada se nešto događa i delfini su dobre volje, jedan od prvih delfina koji će početi skakati iz vode i izvoditi različite akrobacije, upravo je ona.”

Drugi dio istraživačke skupine traži delfine s kopna. S dalekozorima precizno promatraju horizont. Delfini su tu cijelo vrijeme, a zadržavaju se na vrlo velikom području i budući da se ponašaju nepredvidivo, člani društva ne znaju kada i gdje će ih sresti.

Odjednom ugledaju nešto što bi mogli biti delfini. Kako bi se uvjerili, još se vrha zvonika crkve sve provjerava većim dalekozorom. Doista su delfini! Poziva se ekipa koja odmah odlazi prema području gdje su ih ugledali. Više ih se sati prati čamcem i zapisuju se podaci – fotografira ih se, mjere se zaroni i bilježe zapažanja.

ANA HACE nastavlja: “Igra je vrlo značajan dio njihovog života i u nju se uključuju i odrasle životinje, ne samo mladunci. No istina je da se ne igraju uvijek i ne skaču uvijek iz vode, kao što ljudi često imaju predodžbu. Ponekad samo putuju u većim skupinama ili love, traže hranu ili rade duže zarone.”

morigenos2

Vrlo su znatiželjni i često dolaze vrlo blizu barkama. Ponekad se i potuku: za položaj u skupini, za ženku ili za hranu.

Drugi član Društva Morigenos ALJAŽ MALEK kaže: “Još jedna vrlo zanimljiva stvar je da delfini ne spavaju poput nas, nego se samo odmaraju. Jednu stranu mozga isključe, kao kad se ugasi svjetlo. Zatim miruju a istovremeno su u neprestanom kretanju.”

Delfini se smatraju prirodnim pokazateljima stanja morskog staništa. Ako je more previše onečišćeno, ili u njemu ima premalo riba, delfina na tom području nema. Važno je da su delfini dio našeg biodiverziteta, pa društvo Morigenos nastoji djelovati obrazovno uz poticanje osvještenosti te činjenice.

Krajem dana članovi društva prikupljaju sve fotografije i saznanja. A u mislima su već u sljedećem danu, nadajući se da će biti uspješan bar kao što je bio današnji.