Monotema – Dalmatinska majka svih kadulja

 

Rijetko koja biljka u svom imenu obuhvaća riječi zdrava i ljekovita. Vrsta kadulje koja se zove Salvia officinalis upravo to dvoje označava. Poznata je još i pod imenom žalfija, a u narodu će je negdje zvati čak i kuš, pelin, slavulja. A na kraju i ako kažete Dalmatinska kadulja nećete pogriješiti.

 

Autorica: Zrinka Krešo

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

kadulja polje

 

Kadulja je u Hrvatskoj poput kraljice ljekovitih trava. Čaj napravljen od nje uzima se gotovo kao čarobni napitak protiv mnogih bolesti. Neki ljekovitim smatraju čak i pepeo od njezinih suhih grančica, koje zapaljene mirisnim dimom pročišćavaju životni prostor. Salvia officinalis – latinsko je ime za ljekovitu kadulju, koja bi po genetskoj strukturi mogla biti „majka“ svih ostalih kadulja. Ona je dokazano najučinkovitija od tisuću vrsta ove posvuda cijenjene samonikle biljke.

Povijesno joj je prirodno stanište zapadni  Balkan. To je otprilike obalno područje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Najsjevernija točka njezina staništa je okolica Trsta, a na jugu može se pronaći i u sjeverozapadnoj Grčkoj.

 

more pejzaž

 

Prema mišljenju nekih autora, prirodno se ova vrsta može naći u Italiji, ali je ima mnogo manje. Raste i u mnogim drugim zemljama svijeta kao uzgojena kultivirana biljka. Može uspjeti svuda gdje nije prejaka zima, a obično potječe upravo s istočne obale Jadranskog mora. Stoga će se često naći pod imenom Dalmatinska kadulja.

Godinama već berem kadulju, kaže Ičica Barišić i dodaje: “Kadulja. U proljeće i ljeto cvate kadulja, sve miriše, i zrak i zemlja, jer ima predivan miris. Sve miriše ne samo od cvijeta, nego i lista. Kadulja nam poklanja i list i cvijet, a poklanja nam i to da ima ispod zemlje dugi korijen koji se čvrsto drži i čini da zemlja ne bježi.”

 

leptir

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, kolekcijski nasad. Ovdje su posađeni primjerci iz svih hrvatskih regija u kojima raste kadulja – 25 populacija od  Istre do Konavla. Premda sada rastu u jednakim klimatskim uvjetima, biljke su zadržale osnovne karakteristike podneblja iz kojega potječu.

Od kuda je koji grm pojašnjava dr. sc. Marija Jug-Dujaković iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu: “Pag ima zbijeniji, niži grm, sivi, vrlo interesantno hortikulturno. Šparadići, to je viši i širi grm.Vinišće su više biljke i drukčije grm izgleda od ostalih populacija.”

Marija Jug-Dujaković, kaže kako se kod eteričnih ulja gledaju glavni sastojci, a u kadulji ih je detektirano 62 ili 64 te dodaje: ” Najviše su u postotku alfa-beta thujoni ili cis trans thujoni, camphor i 1.8 cineol.I thujoni su uvijek glavni, i oni označuju salviju officinalis. I tko poznaje, kad je se pomiriše, zna da je to salvia officinalis. Naša dalmatinska kadulja. Da nije grčka (Salvia fruticosa), ili španjolska  (Salvia lavandulifolia) koja ima drugi sastav glavnih spojeva. “