Monotema – Dalmatinska majka svih kadulja

 

Iako se često koristi kao lijek,  kadulja je  svoje je mjesto našla i u svakodnevnoj primjeni. Rado je viđen gost na stolu primorskih domaćica.

 

kuhanje

Na brdima iznad Rijeke u krševitom području ima dosta  grmova ljekovite kadulje. Daleko od industrije, naselja, automobila i ljudi.

Upravo takva mjesta voli travarica Martina Bogdanić. Za nju odlazak u prirodu nije šetnja, već neka vrsta hodočašća. Bilje bere s poštovanjem, posebice kadulju koju smatra nenadmašnim lijekom za niz problema: upalu žuči i želuca, bronhitis, čak i Alzheimerovu bolest.

Čaj od kadulje odličan je protiv znojenja, pa se često davao oboljelima od tifusa. A uzima se i za poboljšanje koncentracije.

Martina Bogdanić, travarica i fitoaromaterapeutkinja otkriva ženska svojstvaove biljke: “Kadulja je baš ženska biljka. Djeluje na smiraj uma, a pobuđuje cijelo tijelo da funkcionira. Djeluje na ženske hormone. Malo je opora. Ima svoj karakter. I baš je ženska biljka.”

Kao dobar konzervans, posebice za meso, kadulju rabi i prehrambena industrija. A nezaobilazan je začin i u svakodnevnoj kuhinji. I najobičniju hranu poput palente pretvara u  pravu deliciju…..A kruh s kaduljom, nema boljeg okusa.

Martina Bogdanić kaže kako se lijepo sljubljuje sa slatkim i slanim: “Ja ju stavljam gotovo doslovno u sve. Može ići u kruhove, različita peciva, u grah, maneštre, variva. Zapravo, doslovno ju možete staviti u sve. Kadulja kao i mnoge druge ljekovite biljke su ljekovite biljke. Mogu se dodavati u malim količinama. Nisu prehrambene biljke.To ima svoj razlog. Jedan od njih je što je kadulja izrazito gorka, ne može se puno pojesti. Drugo je to njezino ljekovito djelovanje, koje bi u slučaju da ju konzumiramo kao prehrambenu biljku, prehrambeni artikl, u velikim količinama ne bi učinilo koristi nego štetu.”

kadulja daska

Kadulja je višegodišnji grm. Vrlo je dekorativan, najljepši tijekom cvatnje – ovisno o klimatskim uvjetima, cvate od ožujka do srpnja. Vrlo je važno kada se bere. U prirodi nikako prije polovine srpnja, jer dotad je već pustila sjeme.

Svakako je ne treba previše rezati, u protivnom ćemo je istrijebiti.  U komercijalnom nasadu cijela biljka  može se rezati na visinu od 10 do 15 centimetara i neće joj ništa biti, čak i ako se bere prije cvatnje.

dr. sc. Marija Jug-Dujaković iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu podsjeća kako su ljudi u podneblju gdje raste kadulja, gotovo instinktivno znali kako ju koristiti: “Zanimljivo je da je narod nešto znao prije nego što je kemija, odnosno kemijske analize otkrile. Naime, ljudi tamo gdje raste kadulja  rade sirup od kadulje. Potapaju cvjetove ili pupove , znači cijelu grančicu, u hladnu vodu. Dobivaju sirup koji se pije u velikim količinama. U to vrijeme kadulja ima najmanje thujona koji se ne smije uzimati u jako velikim količinama. A znamo da sirup za žeđ se uzima u velikim količinama. S druge strane kad su radili rakiju s kaduljom, koju su uzimali kao lijek za probavne smetne, uzimali su jako malu količinu. Dakle potapali su lišće kadulje u 8. mjesecu u rakiju. Tada ima najveću količinu thujona koja liječi probavne smetne, ali se uzima u malim količinama. Mala čašica gdje rakija služi kao konzervans za kadulju.”

sok

Hvaranke Gordana Radonić i Ičica Barišić već godinama prave sok od kaduljina cvijeta. Vrlo je zdrav i osvježavajući. Domaći recept zahtijeva samo najbolje biljke. Nije od davnina, ali je vrlo popularan u Pitvama.

Svi ovdje piju čaj, sok ili mlijeko s kaduljom. Znanje o njezinim pripravcima i tajnama skupljanja prenosi se s naraštaja na naraštaj.

Gordana Radonić prenosi nam godinama prikupljano znanje o branju kadulje: “Nemoj brat, bolje ti je tamo gdje ne vidiš more. Meni je to bilo glupo. Živim na otoku a ne vidim more? Ma da, kaže, kad dođeš do grma i kad ga želiš ubrati  okreni se pa pogledaj da li vidiš more. Ako vidiš more nemoj ga brati. Nego traži tamo gdje ne vidiš more. Ja sam se u to uvjerila… Taj grm, da li zbog sunca, zbog čega ja ne znam? Taj cvijet je puno svjetliji, nježniji, bljeđi – gdje se vidi more.

A gdje se ne vidi more  taj je tako izrazito ljubičast. Zato je sok koji dobijemo puno intenzivnije boje.. i tako. ”

Ičica Barišić nastavlja: “Sve ljekovito bilje bere se poslije rose. Kad ujutro ima rose onda nije toliko kvalitetno, eterično ulje ne izlazi. Negdje oko podne se bere, tamo gdje ima sunca. Kad se radi čaj od kadulje ne smije biti previše kadulje. Mama me je učila da se stavi 2 pupa kadulje (po Hvarski dvo pupa kadulje). Kadulja, koliko god je zdrava i koliko god ju je lijepo piti, ne bi trebalo pretjerivati s njom. Niti puno kadulje, niti često piti kaduljin sok i sve drugo. Sve ima svoju mjeru.”