Nacionalni park Aggtelek

 

U sjeveroistočnom predjelu Mađarske, na području od gotovo dvadeset tisuća hektara Nacionalnog parka nalazi se 280 što manjih, što većih špilja. Špilje Aggteleka i Slovačkog krasa od 1995. godine su na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Špilja u kojoj su obavljena najstarija istraživanja a ujedno je i najduža i pojačano zaštićena špilja u Mađarskoj je Baradla. Od njene ukupne duljine od 25 kilometara više od pet kilometara se proteže ispod teritorija Slovačke.

 

Autorica: Mónika Kiss

Snimatelj: László Szögi

 

Aggtelek Karst cave7

 

Ovdje izletnici, speleolozi i ljubitelji ekstremnih sportova mogu sudjelovati u podzemnim turama različitih stupnjeva težine i mogu otkriti čuda stvorenih od prirode kroz milijune godina.

Ulaz u špilju Baradla u Agteleku nalazi se pod impozantnom, 51 metar visokom liticom. Već su ga i ljudi iz prapovijesti poznavali, a pisani tragovi je spominju od XVI. stoljeća.

Špilje ukrašavaju stojeće i viseće sige različitih oblika, veličina i boja nastale taloženjem vapna iz kapajuće vode. Sige su najzanimljivije pojave podzemnog svijeta koje čine privlačnim potpuno mračno, hladno i neugodno područje.

Promet turista ovdje je počeo već početkom 1800-tih godina. Čudesne sige privlačile su ne samo obične znatiželjnike nego i znamenite ljude, poput palatina nadvojvode Josepha ili duhovnog vođu mađarske borbe za slobodu Lajosa Kossutha i pjesnika plamteće duše Sándora Petőfija. I on je mogao vidjeti stup koji će kasnije nazvati po njemu.

Siga je tvorevina koja se izvanredno sporo stvara. Danas vidljivi oblici stari su dva, dva i pol milijuna godina, pokazuje voditelj obilaska IMRE PECZE: ˝Sige se grade u jako odudarnom ritmu, njihovo nastajanje je složen proces, pa se tako njihova dob ne može točno odrediti. Za nastajanje jednog milimetra sloja sige može biti potrebno i 10-15 godina.˝

Aggtelek Karst cave4

Dakle, ovdje doista vrijedi pravilo ˝Sve za oči, ništa za ruke˝. Ali naša mašta može slobodno letjeti, jer su stupovi i tvorevine sige dobile imena iz fantazije.

IMRE PECZE pokazuje dalje: ˝Ono u sredini je minaret u Egeru, ona vitka, visoka siga. Iza nje je šuma četinjača. Manja, bijela, stojeća tvorevina je žena u rokoko haljini.˝

Prikladna imena imaju i Dvorane tigra ili kornjače. A zbog gotovo nepomične površine vode Dvorana ogledala naprosto zadivljuje posjetitelje. Nalazimo li se na bilo kojoj točci špilje Baradla, i voda i zrak su kristalno čisti. A temperatura je konstantno plus deset Celzijevih stupnjeva.

 

Stižemo u Koncertnu dvoranu, 90 metara ispod površine zemlje. To je najdublja točka na našoj današnjoj maloj turi. Akustika najbolje dolazi do izražaja u Koncertnoj dvorani, što svaki posjetitelj može osjetiti. U Nacionalnom parku Aggtelek posjetitelje očekuju i brojne manje, gotovo netaknute špilje. Takva je primjerice špilja Rákóczi u nutrini brda Esztramos, koja je otkrivena u rudarenju vapnenca.

Aggtelek Karst cave3Druga voditeljica ture, JUDIT GALICZÁNÉ DUDÁS, objašnjava posjetiteljima: ˝U povijesti nastajanja Zemlje brdo, odnosno područje više puta se uzdizalo i spuštalo i pod utjecajem toga su nastale višegeneracijske tvorevine. Tako negdje vidimo da se na viseću sigu nataložio aragonit, ili da je iz aragonita izrasla viseća siga.˝

 

Možda najveću pozornost privlači špiljsko jezero plavo-zelenkastog sjaja koje je duboko 44 metra i omiljeno je istraživačko mjesta ronilaca. Ali vratimo se iz uskih prolaza do najljepše točke dvorane Rakoci, koju pokazuje Judit: ˝Stojimo na možda najatraktivnijem mjestu špilje koju je prvi speleolog koji je dospio ovamo nazvao Zlatnom krletkom. Riječ zlato upućuje na boju i njeno bogatstvo, a krletka na oblik.˝

Špilje koje se neovisno o vremenskim prilikama mogu posjetiti kroz čitavu godinu osiguravaju programe posjetiteljima koji u čudesnom podzemnom svijetu doista mogu dospjeti do mjesta do kojih ni ptice ne lete.