Od Sv. Antuna do Čiste srijede svira lastovska lira

 

Lastovo uživa sve blagodati jadranskih otoka: blagu klimu, čisto more, plodnu zemlju. Pravi zgoditak za osvajače kroz stoljeća. 1483. otok je bio pod zaštitom Dubrovačke republike…

 

Poklad4

 

Legenda kaže da su ga tada namjeravali opljačkati i pokoriti Katalonski gusari. Spašeni su samo božjom voljom, vjeruju Lastovci. Zato i danas čuvaju spomen na taj dan. Obilježavaju ga početkom svake godine u vrijeme karnevala.

Pripreme za pokladni utorak znaju početi i nekoliko tjedana unaprijed.

U ponedjeljak ujutro, uz zvuke lijerice, povorka krene za magarcem od ulaza u grad prema maslinicima. Ondje će naći zemlju za izradu lutka Poklada. To je središnja figura drevne izvorne pučke predstave.

Zemlja se kopa na točno određenom mjestu: ispod jedne masline u dnu sela. Upravo je tu zemlja najmekša.

S dvije pune vreće, povorka kreće po krojača koji će izraditi lutka.

Poklad10

Čim prođe groblje, njezin vođa – kapo daje znak muškarcima za početak pjesme ˝Podiglo se malo četovanje˝.

Kod krojača su kovčezi u kojima je tijekom godine pohranjen pribor i odjeća za izradu lutka.

Sad se kreće prema dvorani, središnjem zbornom mjestu.

Nikome ništa nije teško u ovom ritualnom pohodu – ni mnogobrojne stube, ni oštri otočki vjetar.

ANTUN KARLOVIĆ – TONINO, predsjednik udruge ˝Lastovski poklad˝ uvodi nas u višednevni utvrđeni niz običaja: ˝Sve ono što se zbiva u pokladnim danima od Sv. Antuna pa do pepelnice je sasvim nešto drugačije. Svaki dan je obilježen s drugim đogađajem gdje svi Lastovci, čitav narod Lastova, sudjeluje na ovaj ili onaj način. To je niz detalja.˝

Dubrovački pjesnik Sorkočević nazvao je ovo herojskom komičnom dramom.

U dvorani meštar od bombi s pomoćnicima već izrađuje bombe. Nasipa barut u aluminijsku foliju, a potom je mota u pak-papir s fitiljima različitih dužina.

Poklad8Pritom lira neprekidno svira – sve do podnevnog objeda. Svirači se izmjenjuju. Danas je lijeričar ozvučen, a zvučnici su smješteni ispred dvorane tako da svirku može čuti cijelo selo. Što god se radilo tih pokladnih dana, ljerica uvijek prati.

Dr. sc. JOŠKO ĆALETA sa Instituta za etnologiju i folkloristiku ovjašnjava: ˝Što se tiče glazbe ona je vrlo intenzivna cijelo vrijeme. Oni kažu da kad čuju zvuk lire da poludu i to je stvarno tako. Ovih dana lira je stalno prisutna na svim skupovima, događanjima. Lira je ta koja vodi, predvodi. Sav zvuk kreće od lire.

Tu je i to muško pjevanje. Pjevaju se tekstovi iz Kačića. Pjevaju se tekstovi koji su 19. stoljeće ostavili u nekakvom tragu ovdje u njihovim glavama. Tekstovi se znaju napamet tih dugih, epskih pjesama, što je kuriozitet u današnje doba kad kompjuter nam znači sve. Da pamtimo svoju tradiciju i prenosimo je na ovaj način.˝