Dva naraštaja tirolskih ljubitelja orgulja

 

Uzvišena glazba, manuali, orguljske cjevolike svirale i zvukovi kao iz anđeoskog zbora… Oorgulje su bile i ostale osobit instrument. Tko danas uči svirati orgulje? Rijetki su takvi, ali u Južnome smo Tirolu naišli na dva glazbenika koji su u sebi otkrili upravo strast za orgulje.

 

Novinarka: Regina Mayrl Jaider

Snimatelj: Günther Neumair

 

ada_orgel_rai_suedtirol1a

 

Jedan je mlad, učenik Hotelske škole koji je prešao s klavira na orgulje. A drugi je prekaljeni član Mjesne glazbe u Völsu, poljodjelski savjetnik, nedjeljom orguljaš i dirigent crkvenoga zbora. Zanimljivo, orgulje je naučio svirati tek u svojoj 32. godini.

Svirka na glasoviru možda se na prvi pogled čini sličnom svirki na orguljama, ali samo na prvi pogled, kaže mli orguljaš FLORIAN MARMSOLER: ˝Imamo pedale i pripadni registar. To je posve drugačije. Moramo znati koji zvuk čemu pripada, što se događa. A i zvuk je drugačiji jer ako pritisnem, orguljski ton je uvijek isti, naprotiv, klavir zvuči drugačije.˝ Za razliku od klavira, velike orgulje imaju više manuala.

 

Dok je Florian u mladim godinama prigrlio orgulje, Toni Federer je najprije u Mjesnoj glazbi svoga rodnoga sela Völs am Schlern svirao klarinet i išao na tečajeve. Tome se 1981. pridružila radionica crkvene muzike. Dugo nije našao ni orguljaša ni zborovođu.

ada_orgel_rai_suedtirol3a

˝I što da radim˝, pitao se TONI FEDERET, ˝Tadašnji me je župnik Leopold Neumayr na prepad prijavio u crkvenu glazbenu školu u Brixenu. Samo je rekao: Toni, trebaš nam. Do tada nisam nikada ni pipnuo klavijaturu. Kako će to biti? Sve je krenulo nabolje na uočnicu Božića. Pomislio sam: sada više ne odustajem.˝

Uspjeh mu je dao krila. Danas Toni Federer vodi dva zbora i orguljaš je na crkvenim orguljama. Njegova glazbena darovitost, marljivost i moć uživljavanja u izvedbu navode nas da zaboravimo sve početničke nedostatke.

Florian pak potječe iz susjednoga sela koje se zove Seis am Schlern. Sada polazi Hotelsku školu ˝Kaiserhof˝ u Meranu.

 

Kako reagiraju suučenici kada čuju za njegovo sviranje orgulja? Đak-orguljaš FLORIAN MASMOLER odgovara: ˝Uglavnom se čude. Katkada pitaju što u tome nalazim i volim ja osobno. Volim sve, od klasike do pop glazbe i u autu… sve do narodne glazbe.˝ Onda ga opet ponese muzika orgulja, osobito Bach.

ada_orgel_rai_suedtirol4a

Kakva je budućnost crkvene muzike u odnosu na sve rjeđe velike liturgijske svečanosti i relativno malobrojne glazbenike, koji se danas odlučuju tome posvetiti? Docent za orgulje i teoriju glazbe DIETRICH OBERDÖRFER nema straha: ˝Već je dvije godine glazba na orguljama dio svjetske kulturne baštine. To joj jamči budućnost.

Možda će se odvojiti od svoje liturgijske uloge, od toga da bude crkveni instrument. Upravo doživljavaju svojevrstan preporod kao umjetnička forma. Tako orgulje ostaju kultni instrument, nastavljaju se kulturni dometi koji imaju – već tisućugodišnju povijest.˝