Debrecin od karnevala do kobasica

 

Sa svojih dvjesto tisuća stanovnika Debrecin je drugi najveći grad Mađarske. Smješten je na istoku zemlje, 30 km od rumunjske granice. Njegovo je ime u prošlosti bilo znano po znamenitim sajmovima i po reformatskoj školi osnovanoj u XVI. Stoljeću, koja se u europskim razmjerima smatrala istaknutom. Tako mu se prilijepio i naziv ˝kalvinistički Rim˝ jer su njegovi stanovnici u ono vrijeme bili isključivo protestanti.

 

Autorica: Zsuzsa Sári

Snimatelj: László Szögi

 

debrecen1b

 

Debrecinski karneval cvijeća star je više od 50 godina i ljeti privlači mase posjetitelja i iz inozemstva. Večernju povorku cvjetnim kompozicijama okićenih kola tradicionalno održavaju na stadionu Nagyerdő (Velika šuma). Objekt koji prima više od 20 tisuća gledatelja prije nekoliko godina je potpuno obnovljen.

Među mještanima osobito je popularna staza za trčanje oko arene, na visini od sedam metara, na kojoj zaljubljenici u trčanje gotovo u krošnjama drveća mogu nizati krugove.

Nagyerdő je bio proglašen prvim zaštićenim područjem prirode u Mađarskoj . Također pruža dom i glavnoj zgradi Debrecinskog sveučilišta. U instituciji sa 15 fakulteta trenutačno studira 30 tisuća studenata. Više od sto godina staru glavnu zgradu u neobaroknom stilu sa svojim osobitim trgovima i staklenim krovom pokrivenim svečanim dvorištem vode među najljepšim sveučilištima Europe.

Veliki grad istočno od rijeke Tise nije središte samo znanosti nego i kulture i umjetnosti. Nakon što je dobrostojeći bečki tvorničar tekstila Frigyes Déri svoju zbirku umjetnina darovao gradu, za jedno od navrijednijih djela zbirke, sliku Ecce Homo Mihálya Munkácsya već za vrijeme gradnje muzeja su namijenili posebnu dvoranu.

debrecen4

Povjesničarka umjetnosti iz muzeja ÉVA IRÉN FODOR pokazuje ulaz: ˝Namjera je bila da posjetitelj čim uđe odmah uoči sliku. Tu zamisao, premda slikar nije mogao doživjeti otvorenje muzeja, do kraja je imao pred očima dvojac graditelja i smjestili su je u jednu doista reprezentativnu dvoranu.

Kasnije su se i dva ostala djela Munkačijeve trilogije pridružila ovoj slici i tako je muzej Déri postao još privlačniji turistički cilj. Kao što je i zgrada Reformatskog kolegija stalno otvorena onima koji bi željeli osjetiti dah prošlih stoljeća.

Velika knjižnica sa svojim fondom od 600 tisuća svezaka je jedinstvena zbirka čije obogaćivanje se veže uz studente i profesore koji su se sa svih strana svijeta vraćali kući s knjigama na dar.

Simbol grada je reformatska Velika crkva čiji zidovi su postali svjedoci sudbonosnih trenutaka povijesti. Naime, Lajos Kossuth je 1849. godine ovdje pročitao Deklaraciju neovisnosti, namjeru odcjepljenja od Habsburgovaca. Njegov naslonjač je i danas jedna od brižno čuvanih relikvija crkve.

debrecen3

Debrecin je jedan od onih gradova uz koje se veže i okus. A debrecenska kobasica je tako ukusna da je odmah nude u paru. BÉLA VÁLLAI, voditelj i sommelier restorana Ikon kaže: ˝Dobra debrecenska kobasica u paru svakako je sočna i koža joj puca kad se prelomi. To je jako važan čimbenik. I nikako ne sadržava žile. Debrecinska kobasica je dosta popularno jelo koje se lako i brzo priprema, vrlo je ukusno i ima visok sadržaj čistoga mesa. A pojesti debrecinku u Debrecinu je poseban doživljaj.˝

Ova delicija je već davno imala ozbiljnu reputaciju, potom je jedno vrijeme pala u zaborav, ali danas se već ponovno često poslužuje. Mjesni gastronomski stručnjaci su preuzeli na sebe da će proširiti ponudu kobasica u paru, rađenih prema istraženoj staroj recepturi. I ne samo u zemlji nego i u drugim zemljama Europe.