Krnsko jezero, najviše u Sloveniji

 

Među svim alpskim visokogorskim jezerima osobito se ističe Krnsko – najveće i najdublje slovensko visokogorsko jezero, po nastanku ledenjačko i krško. Čuva se kao prirodna vrednota od državnog značenja i zaštićeni spomenik prirode. Leži na visini od 1.391 metar. Zajednički naziv Krnsko jezero odnosi se na još dva obližnja, no manja jezera, i to Dupeljsko i najmanje u Lužnici.  

 

Autorica: Jasna Krljič Vreg

Snimatelj: Žiga Ropret

 

krnsko-jezero-5

 

Krnsko jezero dugo je gotovo 400 metara, široko 150 i na najdubljem dijelu duboko 17 metara. Okolica jezera puna je šarenog planinskog cvijeća. Kupanje u jezeru je zabranjeno, jer bi pogoršalo stanje vode i oštetilo obalnu vegetaciju.

Planinar i pripadnik gorske službe spasavanja Bovec IGOR ZLODEJ govori: ˝Krnsko jezero je naše najveće jezero. Leži ovdje među ovim prekrasnim planinama. Voda kao takva privlači čovjeka, zato ovamo dolazi puno ljudi, koji sjede uz jezero i dive se ovoj ljepoti, valovima na jezeru i planinama koje ga okružuju.˝

Jezero zasipaju odroni, zato će u budućnosti vjerojatno postati duplo šire. Voda je hladna i ljeti se zagrije samo do približno 18 stupnjeva.

Zbog vode što nastane nakon topljenja snijega i bujica, površina jezera oscilira do dva metra, no nikada ne prijeđe preko morenskog hrpta. U njemu djeluju i dva sifona, koji odvode krnske vode u niže ležeći izvor riječice Lepenjice.

 

krnsko-jezero-3

Iako su visokogorska jezera bez riba, u Krnskom jezeru ih možemo naći nekoliko vrsta. Dr. DANIEL ROJŠEK iz Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode Nova Gorica opisuje ih: ˝Ljudi su ovdje već u dvadesetim godinama naselili ribe, prije svega pisanice – to je vrsta slična morskom pirku. Ali tu živi i jezerska zlatovčica, a to je pastrva, pa mi se čini vrlo čudno da zlatovčica nije progutala sve pisanice.˝

Krnsko jezero je više od pola godine zbijeno i zamrznuto pod snijegom, sakriveno među šutljivim gorama. Na njegovoj površini zrcale se Veliki Lemež i Mali Šmohor.

Krn, po kome je jezero dobilo ime, ponosno ga promatra s udaljenosti od tri kilometra.

IGOR ZLODEJ otkriva: ˝Krnsko jezero je relativno lako dostupno. Najkraći i najlakši put je iz doline Lepene, a zatim postoji i put od slapa Savice preko Komne. Taj put je inače duži, no nije tako težak. Neki dolaze čak sa južne strane, dakle preko Krna. Ima dosta putova i relativno se često posjećuje.˝

 

Tišinom i mirom u kome se jezero nalazi zarazi se baš svaki posjetitelj. Mnogi se na putu zaustave, okrijepe ili prespavaju u obližnjem planinarskom domu. Na jezero se rado vraćaju više puta na godinu, kako svjedoči jedna izletnica: ˝Postoji ono nešto, zbog čega se uvijek rado vraćaš, dođeš, i lijepo ti je. Dovedem svoje prijatelje, prije 27 godina ovamo smo donijeli dojenče; danas su to sve dečki koji su svi brži od nas.˝

krnsko-jezero-7

Samo na puškomet daleko od jezera, na planini Duplje, svoj je mir i sreću našao i nekadašnji poštar, koji se danas na planini bavi uzgojem domaćih životinja te preradom sira, skute i kiselog mlijeka. MIRAN PREZELJ kaže: ˝Došli smo živjeti sa srcem. I ako želiš ovdje živjeti, moraš imati dijamantnu ženu, zlatnu djecu, dobre susjede i dobre prijatelje, da ti budu poput braće.˝

Za nedirnutu prirodnu ljepotu i život uz jezero pobrinula se sama priroda. Unatoč činjenici da je za svaki dolazak potrebno hodanje pješačkim stazama, čini se da će tako ostati i u budućnosti.