Franjevački otočić Košljun

 

U neposrednoj blizini sjevernodalmatinskog otoka Krka nalazi se otočić Košljun. Šumski je to rezervat prirode i spomenik kulture, na kojemu stoljećima vlada nepomućen prirodni i duhovni sklad. Poznat je prije svega po franjevačkoj crkvi i samostanu, gdje trenutno žive četiri redovnika. Ima i četiri muzeja koja tijekom cijele godine posjećuju gosti iz cijeloga svijeta.

 

Autor: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Zlatko Sokolović

 

Košljun3a

 

Otočić Košljun, smješten unutar Puntarske drage, nastanjen je od antičkog doba. Na njemu već više od tisuću godina žive redovnici – benediktinci, a zatim franjevci. Ljeti je svuda uokolo nautička vreva, no to nikako ne remeti njihov mir.

Na ulazu u Košljunsku lučicu posjetitelje dočekuje kip sv. Franje i vuka. Naime, taj je svetac pristupao svima, pa i životinjama, kao braći i sestrama. Legenda kaže kako je vuka razgovorom pretvorio u pitomu životinju. ˝Zapravo svaka legenda, što bi rekli Talijani: Se non e vero e ben trovato – ako i nije istinito ima nešto pozitivno u sebi˝, kaže fra DIEGO DEKLIĆ.

Na otočiću je samostan i crkva iz 15. stoljeća. Središte je to duhovnih vježbi i obnove za različite skupine ljudi. Tu se krije najveća slika na platnu u Hrvatskoj. Djelo venecijanskog majstora iz 17. stoljeća prikazuje raj, čistilište i pakao.

Veličanstvene orgulje s 13 registara izgradio je slovenski majstor Ivan Milavec 1908. Nedavno obnovljene, opet su u punom sjaju. Na njima svira samostanski orguljaš uz svoj zbor ˝Mir i dobro˝.  ANĐELO ŽIC ističe: ˝Moje je geslo, evo reći ću ga na staroslavenskom: Vspoju Bogu mojemu, dondeže budu – pjevat ću bogu svojemu dok budem živ. ˝

Uz crkvu su četiri muzeja: sakralni, arheološki, prirodoslovni i etnografski.

Košljun7

U sakralnoj zbirci je posuđe, kaleži, svijećnjaci, kipovi, slike, misno ruho i sve ono što se koristilo u liturgiji. Uz znamenito raspelo vezan je čudesni događaj iz 1723. kada je, kako kažu ljetopisi, proplakalo. Od tada Krčani u izrazito sušna ljeta mole fratre da im ga posude, te ga pronose otokom moleći za kišu.

Izlošci Arheološkog muzeja potječu iz 1. i 2. stoljeća: rimski nadgrobni spomenici i predmeti iz antičkih grobova, uglavnom podrijetlom s Košljuna i Krka. Etnološki muzej čuva bogatstvo narodnih nošnji iz svih otočnih mjesta. Uz njih su kućanski predmeti iz svakodnevnog života. I zbirka novca iz svih krajeva svijeta. A tu je i kabinet životinjskih čuda: preparirano janje s jednim okom, ili ono s dvije glave.

Prirodoslovna zbirka potječe iz stare košljunske gimnazije s kraja 19. stoljeća, prve koja je uvela nastavu na hrvatskom jeziku na području Istre i Kvarnera. Naravno, ima različita školska pomagala te herbarije, zbirke školjaka, koralja, okamina…

U vrijednoj samostanskoj knjižnici, među trideset tisuća knjiga, čuva se i jedan od tri preostala primjerka prvog Ptolomejeva atlasa, izdanog u Veneciji 1511.

Košljun2

 

Priroda je pak Košljunu pribavila naslov prirodnog rezervata. Na površini od samo  sedam hektara raste 400-tinjak različitih biljaka te 151 vrsta gljiva. Za usporedbu, na cijelom otoku Velike Britanije registrirano je oko 800 biljnih vrsta. A zaštitnik Košljuna sv. Franjo proglašen je zaštitnikom ekologije.

Fra DIEGO zaključuje: ˝Tipično na neki način, rekao bih, franjevačka ekologija ide za time da se u stvorenome, dakle u stvorenjima gleda potpis umjetnika… Ako uzmemo u obzir da na ovome mjestu se moli već 1200 godina, živi jedna redovnička zajednica, onda bismo mogli reći i to je impregniralo ovaj prostor, dakle ta duhovnost je impregnirala ovaj prostor da se to može i fizički osjetiti…˝