Nevjerojatni Muzej znanosti u Trentu

 

To je mjesto istraživanja  i emocija – kaže talijanski arhitekt Renzo Piano za svoj najnoviji projekt,Znanstveni muzej (Museo  delle  Scienze) u Trentu. Piano je osmislio Muzej i bivšu industrijsku zonu, te je tako nastala nova gradska četvrt – sa stanovima, uredima,prodavaonicama. Nova četvrt revitalizira periferiju povijesnoga grada Trenta. U nebo strši deset blokova!

 

Autorica: Verena Gruber

Snimatelj: Agostino Fuscaldo

 

MUSE_TRIENT (1)

 

Igra je to svjetlosti i sjene, prostora i praznine, gibanja i statike. Muzej Muse,  Znanstveni  muzej  u Trentu strši kao planinski vrhunav. Arhitekt je dugo proučavao nizinski teren.

RENZO PIANO, arhitekt i doživotni senator kaže: “Svako nam mjesto govori. Čujemo ga ako šutimo. Pokušavam dokučiti to mjesto, koncentriram se i to mi mjesto progovara. Svako mjesto ima svoje čari, samo ih moramo otkriti. To je važna faza u mojem radnome procesu. Tek tada može izrasti ideja. Moram osluhnuti svoj unutarnji glas kako bih čuo to mjesto, u ovom slučaju planinske vrhunce.”

Od ideje, preko nacrta, do gotove zgrade: na periferiji Trenta, između željezničke pruge i rijeke, uz Znanstveni je muzej nova gradska četvrt. Arhitektonski  jezik upućuje na to kakvu će funkciju imati. Bit će to socijalni prostor. Ravnatelj Muzeja MICHELE LANZINGER opisuje je: “Ta se gradska četvrt blizu staroga grada Trenta otvara – najprije tipičnim gradskim obilježjima, prodavaonicama, uredima i stanovima. Drugo, ovdje je pravi biser, Znanstveni muzej, kao nositelj kulturnih Merkmale naše regije. Osobito nam je na srcu zaštita krajolika. Zna se da o tome ovise znanost, tehnologija i budućnost!”

Zgrada Znanstvenoga muzeja  uvriježila se i u prirodu. Okružuju je brda, zelene površine i voda. U zgradi buja natkrovljeni tropski vrt. Autor Piano i to je smislio s namjerom: “Brda u kontrastu s vodom. Voda se stalno mijenja i giba se horizontalno, a brda su strma i statična, okomito strše. Doista je važno steći osjećaj za prirodu i krajolik, njegovati taj odnos. Takav muzej blago otvara ljepotu prirode. Neiscrpan je izvor nadahnuća, tu je priroda u svim aspektima!”

MUSE_TRIENT (2)

Ovdje kao da sve lebdi! U šesterokatnici otvorenoj na sve strane ima više od 12 tisuća četvornih tmetara izložbenoga prostora. Posjetitelj razgledava odozdo naviše, od prvih tragova života prije 250 milijuna godina, od  flore i faune u ledeno doba do dinosaura, od primata i hominida preko neandertalaca, te do homo sapiensa. Posjetitelj naposljetku stiže na vrhunac pustolovine gora i vječnoga leda.

Svi  materijali za unutarnje uređenje potječu  iz samoga Trenta. Znanstveni  muzej tek što je podignut, postaje pojam ambicioznoga graditeljstva, kako ističe arhitekt Piano: “Već godinama tražimo osobita rješenja, moraju biti iskorak, ali i kulturno rječita  i tanskoćutna. Devetnaesto je stoljeće bilo u znaku napretka tehnike, a dvadeseto se stoljeće klanjalo globalizaciji. Dvadeset prvo stoljeće mora biti svjesno koliko je Zemlja krhka! To je gospodarska tema, ali je, smatram, i vrlo poetična.

U našem birou uvijek iskorak zauzima prvo  mjesto. Lako je projektirati štedljive zgrade. Dovoljno je sagraditi jedan bunker i to je to… Velik su izazov svijetle i otvorene zgrade koje troše malo energije.”

 Društvo i znanost u simbiozi – ambiciozni će model budućnosti svojom arhitekturom djelovati znatno dalje od Trenta i regije… I na suvremenu  generaciju  i na buduće naraštaje.