Sušionica voća Gradež

 

Brdovito seoce Gradež kod Velikih Lašča, 25 km južno od slovenske prijestolnice Ljubljane, brižljivo čuva svoju kulturnu i tehničku baštinu. Seljani su prije nekoliko godina obnovili staru sušionicu voća, koja je jedina seoska sušionica voća u Sloveniji koja je još u funkciji. Ekološki proizvedeno voće suši se tradicionalno, bez dodavanja konzervansa.

 

Autorica: Magda Lapajne

Snimatelj: Anton Kralj Serša

 

Sadje3a
 U selu Gradež 1938. godine na travnjacima su zasađeni voćnjaci. Budući da su bogato rodili, sagrađena je i zajednička sušionica voća. Zidana peć za sušenje na drva, koja djeluje na principu prirodnog kruženja toplog zraka, još i danas je tehnološka posebnost, o kojoj se seljani dobro brinu.

Članovi društva za očuvanje baštine odlaze na posao u sušionicu već rano ujutro. Moraju pripremiti voće za sušenje; narežu ga neposredno prije nego što ga stave u sušionicu.

Na jednu lesu (a to je zapravo od pruća ispletena mreža) može se staviti do 35 kg voća.

”Mi voće uopće ne obrađujemo kemijski”, kaže JOŽICA ZABUKOVEC. ”Voće je prirodno i vrlo lijepo. I mora biti najbolje kvalitete. Jer ako stavimo na sušenje loše voće, loše ćemo dobiti van. A mi želimo imati dobre komade i dobru zimnicu.”

Svake godine na početku sezone sušenja odredi se nekoga iz društva, tko je zadužen za loženje peći. Ove godine taj je posao preuzeo Andrej. Vodi brigu o tome  da je u sušionici stalna temperatura. Potrebno je oko 50 stupnjeva da se očišćene jabuke posuše u krhlje (veliki nepravilni komadi). U peći se najviše lože drva od bukve, i to noću i danju.

Sadje1aPet klada od po metar održava temperaturu u peći četiri sata. Poseban sistem metalnih cijevi osigurava ravnomjernu temperaturu u cjelokupnom  prostoru za sušenje.

Tu se regulira odvod isparavanja kroz otvor iznad prostora za sušenje. Za reguliranje temperature  zraka  u sušionici postoji unutarnje i vanjsko okno, koje pokazuje ANDREJ JAKOB: ”U zračnom oknu su prorezi, gdje svježi zrak dolazi do peći, da se voće suši na svježem zraku, što ga peć zagrije.”

Voće se ne suši na svim lesama jednako brzo, to zavisi od položaja lese i kruženja zraka.  Zato  svakih 12 sati voće promiješaju i prebacuju lesu na drugo mjesto.

Voće se u sušionicu donosi i iz drugih mjesta u Sloveniji. Za vrijeme sušenja u hodu se vade posušeni krhlji.

Sadje5b

 

Svaki vlasnik lese u spremištu ima svoju numeriranu pletenu košaru. Jabuke se posuše u roku od dva dana, a kruške i šljive u roku od tri dana. Upravo taj  ekološki način sušenja privlači posjetitelje i iz drugih država da pogledaju sušionicu. U sezoni se posuši oko 12 tona voća.

Posušeno voće, s rokom trajanja bar dvije zime, koristi se i za pripremu tradicionalnih jela. Najomiljenije jelo sa suhim voćem je pečena prosena kaša.

Suhe šljive se najprije namoče i pokuhaju zajedno s kašom, a zatim se prepeku u krušnoj peći i začine mrvicama preprženim na maslacu.